Latvija obnovila tek 4 % stambenih zgrada kojima je potrebna obnova; u pripremi pilot-program od 48 milijuna €
Od više od 39.500 stambenih zgrada u Latviji najmanje 26.600 treba obnovu, ali je obnovljeno tek oko 4 %, pokazuju podaci koje je 3. studenoga predstavila javna televizija LTV. Ministarstvo gospodarstva priprema pilot-shemu od 48 milijuna eura kojom bi se izravna subvencija zamijenila potporom za kamate na kredite.
Redakcija EuroEnergy · Latvija · 2 min čitanja
Latvija ima više od 39.500 višestambenih zgrada, od kojih najmanje 26.600 treba obnovu, prema Državnom uredu za reviziju (Valsts kontrole), ali je obnovljeno tek oko 4 %, izvijestila je 3. studenoga latvijska javna televizija LTV u prilogu koji je prenio i LSM. Od 2009. dovršeno je nešto više od 1.500 projekata, a 184 su u pripremi ili provedbi, prema podacima Ministarstva gospodarstva.
Gdje se obnavlja. Najviše projekata provedeno je u Rigi (215), Liepāji (190) i općini Valmiera (132). U odnosu na broj stanovnika prednjači Valka s oko 40 projekata na 10.000 stanovnika, slijede Olaine (33,5) i Liepāja (gotovo 27), dok Riga ima tek 3,3.
Troškovi. Prema reviziji Državnog ureda za reviziju objavljenoj u prosincu 2025., prihvatljivi troškovi energetske obnove po četvornom metru porasli su za 127 % u odnosu na 2017., a opći građevinski troškovi za 52 %. Stanari zgrada godišnje plaćaju 360–390 milijuna eura za grijanje, a u 54 % dovršenih projekata godišnja ušteda na grijanju ne pokriva ratu kredita. Ukupne potrebe za financiranjem procjenjuju se na oko 7,5 milijardi eura u državnim planskim dokumentima, naspram više od 20 milijardi prema izračunu revizorskog ureda.
Što se mijenja. Obnova u velikoj mjeri ovisi o europskim fondovima, koji se otvaraju svakih nekoliko godina, što stvara vrhunce potražnje i cijena. Mārtiņš Āboliņš, član vijeća Državnog ureda za reviziju, izjavio je za LTV da se ovim tempom europski cilj energetske učinkovitosti za 2050. ne može dosegnuti, ali je primijetio da je interes stanara porastao. Ministarstvo gospodarstva predlaže pilot-shemu u kojoj država više ne bi pokrivala 40–45 % troškova, nego bi subvencionirala kamate na kredite, što odgovara popustu od oko 20–25 %. Za oko 185 zgrada rezervirano je 48 milijuna eura, ali program još mora biti odobren.
Kontekst. Revizija iz prosinca 2025. pokazala je i da je fiksna kamatna stopa od 3,9 % razvojne institucije ALTUM viša nego u Estoniji i Litvi; revizorski ured uputio je Ministarstvu gospodarstva četiri preporuke.
Podaci o zemlji u stvarnom vremenu nalaze se na stranici zemlje
Ostale vijesti
Komentari
Budite prvi koji komentira.
