Električna energija
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Postoji brojka u bilansu EPBiH za 2025. koja boli više od računovodstvenog gubitka: 244,8 gigavat-sati kupljenih s tržišta preko plana — u zemlji koja se decenijama definisala kao regionalni izvoznik struje. Potrošnja je prognozu premašila za samo 0,5%, ali proizvodnja je ostala 3,6% ispod već naniže revidiranog plana, a razlika je plaćena po cijenama regionalnog tržišta, upravo u intervalima kad su svi susjedi istovremeno kupovali. Za bosanski sistem, klizanje od izvoznika ka kupcu na vrhuncima još nije strukturno — ali dvije godine zaredom s istim obrascem počinju ličiti na trend, ne na slučajnost.
Energetska politika
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Napomena koju je ministar Vedran Lakić provukao pri usvajanju nacrta zakona o gasu — to je „peti energetski zakon u tri godine” — zaslužuje da bude izvučena iz fusnote vijesti i uramljena: nakon decenija u kojima je energetski sektor Federacije funkcionisao na fragmentarnim, naslijeđenim ili krpljenim aktima, Sarajevo je metodično prošlo kroz struju, obnovljive izvore, energetsku efikasnost i sada gas, poravnavajući dio po dio domaće pravo s evropskim acquisem i obavezama iz Energetske zajednice. Zakonodavni ritam ne garantuje provedbu — Bosna ostaje šampion razdaljine između zakona i prakse —, ali mijenja prirodu problema: prvi put, ono što nedostaje više nije okvir, nego izvršenje.
Tržište
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Akronim provučen kroz tender vjetroparka Hrgud — EPC+F — zaslužuje prevod za širu publiku, jer opisuje promjenu moći na infrastrukturnim tržištima: klasičnom paketu Engineering-Procurement-Construction ponuđač mora dodati Finansiranje — dolazi dakle ne samo s mašinama i inženjerima, nego i s bankom. Za naručioce poput Elektroprivrede RS, formula elegantno rješava problem pristupa kreditu; skrivena cijena je što sužava konkurenciju na izvođače iza kojih stoje izvozne banke spremne kreditirati Bosnu — u praksi, najčešće, kineske —, a stvarna cijena kapitala netransparentno se rastvara u ukupnoj cijeni ponude.
Kompanije
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Poredana jedna do druge, lista nedavnih energetskih dodjela u Bosni čita se kao atlas novih industrijskih sila: Turci iz Girişim Elektrika dižu EPBiH-ov solar na Gračanici, njihovi zemljaci iz Energoina proizvode transformatore u konzorciju s Energoinvestom, Kinezi iz Gezhoube završavaju hidroelektranu Dabar, a njihovi sunarodnici iz Zhongba pripremaju vjetro-giganta Leotar — dok se zapadnoevropski graditelji u pejzažu pojavljuju uglavnom kao finansijeri kroz EBRD i EIB, rijetko s vlastitim ekipama na terenu. Nije zavjera, nego tržište: tamo gdje su zapadne kompanije postale skupe, oprezne i selektivne, turske i kineske ostale su gladne, brze i spremne doći zajedno s bankama.