244 gigavat-sati s tržišta: zima u kojoj je Bosna kupovala umjesto da prodaje
Postoji brojka u bilansu EPBiH za 2025. koja boli više od računovodstvenog gubitka: 244,8 gigavat-sati kupljenih s tržišta preko plana — u zemlji koja se decenijama definisala kao regionalni izvoznik struje. Potrošnja je prognozu premašila za samo 0,5%, ali proizvodnja je ostala 3,6% ispod već naniže revidiranog plana, a razlika je plaćena po cijenama regionalnog tržišta, upravo u intervalima kad su svi susjedi istovremeno kupovali. Za bosanski sistem, klizanje od izvoznika ka kupcu na vrhuncima još nije strukturno — ali dvije godine zaredom s istim obrascem počinju ličiti na trend, ne na slučajnost.
Redakcija EuroEnergy · 
Bosna i Hercegovina · 1 min čitanja · ažurirano 30. sep 2026.
Energetski identitet Bosne historijski se oslanjao na jednostavan ponos: mala zemlja koja struju prodaje velikim susjedima. Nedavne brojke glavne elektroprivrede nagrizaju upravo taj identitet — i vrijedi razumjeti mehanizam, jer on odlučuje račune i malu geopolitiku regije.
Kako se gubi suficit. Ne dramatično, nego na kriške: hidrologija uzme nekoliko procenata, rudnici druge, potrošnja tiho raste svojih pola procenta godišnje. Svaka kriška djeluje savladivo; njihov zbir prevrće trgovinski bilans. Neplaniranih 244,8 gigavat-sati upravo je taj zbir, fakturisan po cijeni loših sati.
Zašto boli duplo. Hidro-termo sistemi kupuju skupo po konstrukciji: uvoz im treba tačno kad suša ili mraz pogode cijelu regiju, dakle kad su cijene maksimalne — a višak imaju za prodati tačno kad ga svi imaju, dakle po minimalnim cijenama. Bez fleksibilnosti — skladištenja, raznovrsnih obnovljivih, upravljive potražnje —, makaze uvijek rade protiv.
Regionalno poređenje. Susjedi su slična klizanja već prošli: Makedonija strukturno uvozi, Srbija oscilira. Bosanska prednost — mnogo hidra i skromna potrošnja — ostaje stvarna, ali njen prozor sužava se sa svakom lošom hidrološkom godinom i svakim ostarjelim termo-blokom.
Šta bi vratilo balans. Aritmetika je ispisana u samim projektima kompanije: zelena stotka Gračanica-Vlašić pokriva, pri tipičnoj proizvodnji, polovinu rupe od 244 gigavat-sata; efikasnost i mrežni gubici, ostatak. Bosni ne trebaju čuda da ostane izvoznik — samo završetak, na vrijeme, onoga što je već potpisala.
Sistem u realnom vremenu, na stranici Bosne.
Ostale vijesti
Komentari
Budite prvi koji komentariše.