Projekt sunčane elektrane Vedrine na području Trilja predviđa 97.422 fotonaponska modula ukupne instalirane snage 70,14 MW i procijenjenu godišnju proizvodnju od oko 106 GWh. Studija utjecaja na okoliš u javnoj je raspravi do 27. studenoga, a dio mještana izražava zabrinutost zbog sve većeg broja energetskih projekata na tom području.
Hrvatska: energetske vijesti
Najvažnije energetske vijesti iz zemlje: Hrvatska — struja, plin, cijene i infrastruktura.
Prikaži sve vijesti: Hrvatska
| Prikaži sve vijesti
CROPEX: prosječna cijena struje na tržištu dan unaprijed u listopadu porasla na 226,66 €/MWh, dvostruko više nego 2025.
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 5. stu 2026.
Prema mjesečnom izvješću Hrvatske burze električne energije CROPEX, prosječna bazna cijena na tržištu dan unaprijed u listopadu iznosila je 226,66 €/MWh, 31 posto više nego u rujnu i dvostruko više nego u listopadu 2025. Trgovano je 957.833 MWh, a od 21. listopada burza posluje i na slovenskom tržištu.
NextGrid Energy u Šibeniku otvorio prvu veliku bateriju na hrvatskoj prijenosnoj mreži: 60 MW i 120 MWh
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 5. stu 2026.
NextGrid Energy je 4. studenoga u industrijskom kompleksu IMPOL-TLM u Šibeniku svečano otvorio BESS Šibenik snage 60 MW i kapaciteta 120 MWh, prvi samostalni baterijski sustav te veličine priključen na hrvatsku prijenosnu mrežu. Investicija od približno 60 milijuna eura financirana je iz europskog Modernizacijskog fonda te kapitalom EBRD-a i Raiffeisen mirovinskih fondova.
Najnovije vijesti
Godina u kojoj je kišilo: kako je hidrologija postala energetska politika
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Prvo tromjesečje priuštilo je Hrvatskoj demonstraciju ovisnosti: izdašne kiše napunile su jezera, hidroelektrane su radile punom parom, a zemlja — kronični uvoznik — na nekoliko se tjedana probudila kao neto izvoznik struje. Onda su oblaci otišli i saldo se vratio u uobičajeni minus. Epizodu vrijedi upamtiti ne kao uspjeh, nego kao dijagram: razlika između mokre i suhe godine za hrvatski sustav vrijedi više od svih parkova izgrađenih u desetljeću.
HEP u ogledalu: manji prihodi, manja dobit, veći tereti
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Državni energetski div zatvorio je poslovnu godinu s 2,31 milijardu eura prihoda — 15,5% ispod prethodne — i 89 milijuna neto dobiti: brojke koje su mu, paradoksalno, donijele drugo mjesto na ljestvici najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Paradoks je dvostruk: HEP zarađuje manje upravo zato što radi što mu država traži — prodaje ispod tržišta limitiranim kućanstvima — dok sam nosi investicijski portfelj tranzicije: od Kosinja–Senja 2 do hidrorevitalizacija od 3,9 milijardi kuna.
Velika liga hrvatskog sunca: veliki parkovi izlaze iz sjene krovova
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Hrvatski solarni bum dosad je bio priča koju pričaju krovovi: od preko 400 MW dodanih lani, samo su dvije elektrane bile dovoljno velike za priključak na prijenosnu mrežu. Omjer se počinje ispravljati: najveća fotonaponska elektrana zemlje ušla je u proizvodnju, HROTE-ove aukcije stavljaju na stol po 300 MW po krugu, a developeri su lekciju hibridizacije naučili od susjeda. Slavonija i dalmatinsko zaleđe čekaju svoj poljski gigavat.
Paradoks pionira: hrvatski vjetar stagnira točno kad je najpotrebniji
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Tehnologija koja je otvorila eru hrvatskih obnovljivaca prolazi svoje osrednje godine: proizvodnja vjetroelektrana pala je 12,8% na pozadini slabe vjetrovne godine, instalirani park tapka u mjestu oko 1.150 MW, a na HROTE-ovim aukcijama vjetrena kvota velikog kruga bila je skromna — 60 MW. Uzroci se znaju napamet: beskonačne dozvole, zagušena mreža u Dalmaciji, sve suzdržanije zajednice. Rezultat je paradoks: zemlja s nekima od najboljih vjetrovnih resursa Jadrana gradi gotovo isključivo solar.
Cijene energije115 →
Plus 35% iznad praga: tarifa koja odgaja bez kažnjavanja
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Najpametniji detalj hrvatskog limitiranja nije limit, nego prag: 3.000 kilovatsati dodijeljenih svakom kućanstvu za hladno polugodište. Ispod njega — zaštićena cijena; iznad njega — plus 35% — ne kaznena tarifa, nego signal. Konstrukcija čuva ono što plošne subvencije uništavaju: razlog za štednju. Kućanstvo koje upravlja potrošnjom ostaje potpuno zaštićeno; rasipnost sama plaća svoj dodatak.
Jesenski limit: Vlada zamrzava račune do ožujka
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.
Mreža103 →
HOPS i desetljeće mreže: plan 2026.–2035., s faznim regulatorima i pametnim vodovima
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.
Hrvatski operator prijenosnog sustava stavio je na stol novi desetogodišnji plan 2026.–2035.: uz klasične kilometre vodova i stanica, dokument vidljivo ulaže u tehnologije koje cijede više iz postojeće mreže — dinamičko ocjenjivanje kapaciteta vodova (DTR), transformatore s faznim pomakom, opremu nove generacije. Paralelno, HOPS je javno pozvao sve developere da najave planove priključenja: red solara, baterija i nove potrošnje pretekao je svaku službenu prognozu.
Elektrifikacija Europe zahtijeva brža ulaganja u mreže, upozorava ENTSO-E
REDAKCIJA EUROENERGY | Cijela Europa | 16. ruj 2026.
Više vijesti
Krk, laboratorij: cijeli otok vježba energetsku samodostatnost
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Otok koji ugošćuje LNG terminal zemlje paralelno vrti suprotan eksperiment: Krk si je zadao postati energetski samodostatan do kraja desetljeća — solarni krovovi u nizu, energetske zajednice, pametne mreže i sustavno gurana učinkovitost. S 20.000 stalnih stanovnika i njihovim ljetnim višekratnicima, otok je savršen uzorak za pitanje koje će definirati hrvatsku obalu: može li se turizam sam napajati?
Osamnaest centi i četvrt sata: kako se proizvodi hrvatska cijena
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Između vladinog limita od 9 centi i konačne etikete od oko 18 za prosječnog potrošača stoji slabo shvaćena mašinerija tržišta: burza CROPEX, gdje se referentna cijena formira dnevno za svaki sat — a od europske reforme, za svaki četvrt sata. Uvoznička Hrvatska u pravilu uzima cijenu regije: spojena s Mađarskom i Slovenijom, zagrebačka burza u stvarnom vremenu prevodi balkansku sušu, panonski vjetar i vlastito sunce u brojku s računa.
JEK2: slovenski referendum koji bi Hrvatskoj mogao dati drugu polovicu reaktora
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Najvažnije energetsko glasovanje regije ne održava se u Zagrebu, nego preko granice: Slovenci se ove jeseni savjetodavno izjašnjavaju o gradnji drugog reaktora u Krškom — projektu JEK2, s konačnom investicijskom odlukom obećanom do 2028. Hrvatska prati s deklariranim interesom: model suvlasništva koji joj je služio pola stoljeća mogao bi se replicirati, a Vlada u Zagrebu službeno je signalizirala spremnost razgovarati o sudjelovanju. Cijena ulaznice: milijarde — i sklapanje konačnog mira s vlastitim nuklearnim oklijevanjima.
47 ugovora i tijesan rok: baterije uz panele hvataju korijenje
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Uz velike samostojeće projekte, Hrvatska svoju pohranu gradi i sitnim putem: ministarstvo gospodarstva potpisalo je 47 ugovora vrijednih 16,3 milijuna eura za baterije uz solarne elektrane tvrtki — zajedno oko 100 MW snage i 250 MWh kapaciteta — a shema iz plana oporavka traži najmanje 60 MWh instaliranih do sredine godine. Filozofija: ne samo nekoliko parkova-mamuta, nego stotine malih akumulatora točno tamo gdje se proizvodi i troši.
Cjevovod diplomacije: Janaf između ugovora s NIS-om i američkih sankcija
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Najvrjednija tranzitna infrastruktura Hrvatske živi godinu ekvilibristike: američke sankcije srpskoj kompaniji NIS — u vlasništvu Gazproma — u valovima su rezale i ponovno pokretale isporuke Jadranskim naftovodom, s OFAC-ovim licencama produljivanima na kratke rokove, posljednja do travnja. Ulog za Janaf njegov je veliki ugovor: 10 milijuna tona prema rafineriji u Pančevu do kraja 2026. Svježe potpisana sigurnosna mreža: 2,05 milijuna tona za MOL, dokaz da hrvatska ruta ostaje nezamjenjiva regiji — sa srpskim kupcem ili bez njega.
Ljeto u kojem obala troši koliko zemlja proizvodi: turizam kao sustavno opterećenje
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Nijedno europsko gospodarstvo ne seli svoj elektroenergetski sustav ljeti na more kao Hrvatska: milijuni turista udvostručuju stanovništvo obale, klimatizacija postaje najveća sezonska „industrija”, a uvoz raste prema četvrtini potrošnje točno kad hidroelektrane imaju minimalne vode. Rezultat je sezonski izvrnuta bilanca — i popis rješenja koji se piše sam: solar na svakom hotelskom krovu, baterije na otocima, mreža ojačana u smjeru sjever-jug.
38 milijuna i snažan start: utrka za subvencije za panele i baterije
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Fond za zaštitu okoliša otvorio je 2. rujna svoj najizdašniji poziv za kućanstva: 38 milijuna eura — 20 za fotonapon, 8 za baterije, ostatak za dizalice topline — s financiranjem 50% troškova, podignutim na 70% za skromnije dohotke. Gornje granice govore same: do 8.400 eura bespovratno za panele i još 5.600–7.840 za akumulator — ali baterija samo u paketu s panelom. Pravilo igre: tko prije, njegov novac — a povijest kaže da se sredstva tope u tjednima.
Plus 20 megavata iz iste vode: Končarov recept za veteranske hidroelektrane
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Program revitalizacije hidroflote — 3,9 milijardi kuna kroz desetljeće — pokazuje svoju filozofiju na elektrani Senj: nova primarna oprema, s potpisom domaće industrije Končar, iz iste vode cijedi 20 megavata više. Bez novih brana, bez potopljenih dolina: samo turbine, generatori i elektronika sadašnje generacije umjesto onih od prije pola stoljeća. Pomnoženo na desetke HEP-ovih elektrana, skromna aritmetika po jedinici postaje nacionalna strategija.
INA se reinventira: biometan u Sisku, vodik u Rijeci, plin iz Jadrana
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Nacionalna naftna kompanija istodobno prepisuje tri poglavlja: na platformi bivše sisačke rafinerije diže se postrojenje za biometan, u Rijeci se montira elektrolizator za zeleni vodik — zajedno paket od 98 milijuna eura s rokom ove godine — a na pučini je razradna kampanja na Sjevernom Jadranu potvrdila nove rezerve: bušotina IKA A-1 testirala je 120.000 kubika dnevno, a plan od 11 novih bušotina cilja pokrivanje 40% domaće potrošnje plina.
Plus 35% iznad praga: tarifa koja odgaja bez kažnjavanja
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Najpametniji detalj hrvatskog limitiranja nije limit, nego prag: 3.000 kilovatsati dodijeljenih svakom kućanstvu za hladno polugodište. Ispod njega — zaštićena cijena; iznad njega — plus 35% — ne kaznena tarifa, nego signal. Konstrukcija čuva ono što plošne subvencije uništavaju: razlog za štednju. Kućanstvo koje upravlja potrošnjom ostaje potpuno zaštićeno; rasipnost sama plaća svoj dodatak.
Cijena dan-unaprijed danas u Rumunjskoj (€/MWh)
| 01:00 | 274,63 |
| 02:00 | 287,86 |
| 03:00 | 286,20 |
| 04:00 | 288,37 |
| 05:00 | 298,98 |
| 06:00 | 296,23 |
| 07:00 | 347,42 |
| 08:00 | 339,50 |
| 09:00 | 331,17 |
| 10:00 | 310,44 |
| 11:00 | 266,90 |
| 12:00 | 243,37 |
| 13:00 | 243,38 |
| 14:00 | 269,10 |
| 15:00 | 417,07 |
| 16:00 | 384,26 |
| 17:00 | 374,42 |
| 18:00 | 374,42 |
| 19:00 | 374,42 |
| 20:00 | 378,45 |
| 21:00 | 378,96 |
| 22:00 | 374,23 |
| 23:00 | 341,04 |
| 00:00 | 298,43 |
Potrošnja Rumunjske danas (MW)
● sati niske potrošnje ● prosječna potrošnja ● vršni sati
Brzi podaci
ažurirano 20:02
Arhiva vijesti
Vijesti po zemljama
Ostale vijesti
Objavljeni članci: 1288
