Kosinj i Senj 2: Lika ugošćuje najveće gradilište od neovisnosti

Velike brane činile su se zatvorenim poglavljem europske energetike. Hrvatska ga ponovno otvara — ne iz nostalgije, nego jer je iznova pročitala što ima: krške planine, bogate vode i sustav kojem manjka točno ono što one nude.

Projekt u dva dijela. Prvi dio: sustav Kosinj — brana, akumulacijsko jezero, tuneli — koji regulira vode ličkog bazena i kontrolirano ih gura prema postojećoj dolini. Drugi dio: Senj 2, nova elektrana koja nizvodno udvostručuje povijesnu tvornicu. Zajedno: 412 dodanih MW, dodatna proizvodnja reda stotina GWh — pretežno vršna energija, isporučiva na zahtjev — i obrambeni štit od poplava za naseljeno područje.

Povijesna dimenzija. Proglašen strateškim investicijskim projektom, sklop od ~3,4 milijarde kuna — oko 450 milijuna eura — najveća je hrvatska energetska gradnja posljednjih desetljeća. Paralelno, matična elektrana Senj završava revitalizaciju s Končarevom opremom: plus 20 MW samo od modernizacije.

Zašto sada. Svaki novi solarni gigavat čini ostatak dana vrednijim: tko može isporučiti navečer i u zimskoj tišini, ubire satne premije koje podne više ne nudi. Akumulacijska hidroenergija klasičan je odgovor — a Hrvatska, za razliku od nizinskih susjeda, još ima gdje je graditi.

Osjetljivi troškovi. Preseljenja u kosinjskoj dolini, izmijenjeni hidrološki režimi, godine gradilišta u zaštićenom kršu: projekt nosi sve kontroverze svoje vrste. Test će biti drže li kompenzacije i izvedba korak s obećanjima — jer na papiru aritmetika se rijetko osporava.

Europska hidroenergija, u toku vijesti.