ponedjeljak, 19. listopada 2026. | Zadnje ažuriranje: 19:10 (po rumunjskom vremenu)

Hrvatska: energetske vijesti

Najvažnije energetske vijesti iz zemlje: Hrvatska — struja, plin, cijene i infrastruktura.

Prati Hrvatska

Kompanije

Končar, tihi pobjednik: tvornica opreme regionalne tranzicije

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Na svakom velikom hrvatskom energetskom gradilištu pojavljuje se isti industrijski potpis: Končar. Zagrebačka grupa sa stoljećem elektrotehničke povijesti isporučuje generatore i turbine senjske revitalizacije, transformatore za HOPS-ove trafostanice, opremanje budućih Kosinja i Senja 2 — i paralelno izvozi na regionalna tržišta gladna istih proizvoda. I energetska tranzicija ima svoje dobavljače lopata; na zapadnom Balkanu najveći nosi hrvatsko ime.

Vodik

Hrvatski vodik izlazi iz PowerPointa: elektrolizator u Rijeci, cijevi spremne u Plinacru

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Nacionalna strategija za vodik — horizont 2050., usvojena 2022. — dobiva svoje prve fizičke objekte: INA ove godine završava elektrolizator zelenog vodika u riječkoj rafineriji, a transportni operator Plinacro već gradi s molekulom na umu: novi plinovod Zlobin–Bosiljevo projektiran je hydrogen-ready, a studije konverzije magistrala prema Sloveniji i Mađarskoj u izradi su. Deklarirana ambicija: Hrvatska regionalno čvorište vodika — građeno, zasad, industrijskom ciglom po ciglom.

Električna energija

96 kriški dnevno: što četvrt sata znači za hrvatskog potrošača

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Europska reforma intervala stigla je i u hrvatsku utičnicu: veleprodajno tržište sada trguje u koracima od 15 minuta — 96 cijena dnevno umjesto 24 — a infrastruktura pametnih brojila tehnički omogućuje prevođenje te granulacije do krajnjeg potrošača. Limitirano kućanstvo zasad ne osjeća ništa; ali arhitektura za istinski dinamičke tarife postoji, a prvi koji će je koristiti — baterije, fleksibilna industrija, zajednice — već rade svoje izračune.

Energetska politika

Od 1. travnja zgrada postaje elektrana: dijeljenje energije stupa na snagu

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Tiha reforma s najvećim socijalnim potencijalom: od proljeća Hrvati mogu legalno dijeliti lokalno proizvedenu energiju — paneli s krova zgrade mogu svoje kilovatsate raspodijeliti među stanovima, a energetske zajednice napokon dobivaju mehaniku obračuna koja im je nedostajala. Za milijune stanara u zgradama, dosad promatrača solarne revolucije, to je ulaznica: sunce prestaje biti privilegij kuća s vlastitim krovom.

Hidroenergija

Godina u kojoj je kišilo: kako je hidrologija postala energetska politika

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Prvo tromjesečje priuštilo je Hrvatskoj demonstraciju ovisnosti: izdašne kiše napunile su jezera, hidroelektrane su radile punom parom, a zemlja — kronični uvoznik — na nekoliko se tjedana probudila kao neto izvoznik struje. Onda su oblaci otišli i saldo se vratio u uobičajeni minus. Epizodu vrijedi upamtiti ne kao uspjeh, nego kao dijagram: razlika između mokre i suhe godine za hrvatski sustav vrijedi više od svih parkova izgrađenih u desetljeću.

Najnovije vijesti

Kompanije

HEP u ogledalu: manji prihodi, manja dobit, veći tereti

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Državni energetski div zatvorio je poslovnu godinu s 2,31 milijardu eura prihoda — 15,5% ispod prethodne — i 89 milijuna neto dobiti: brojke koje su mu, paradoksalno, donijele drugo mjesto na ljestvici najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Paradoks je dvostruk: HEP zarađuje manje upravo zato što radi što mu država traži — prodaje ispod tržišta limitiranim kućanstvima — dok sam nosi investicijski portfelj tranzicije: od Kosinja–Senja 2 do hidrorevitalizacija od 3,9 milijardi kuna.

Sunčeva energija

Velika liga hrvatskog sunca: veliki parkovi izlaze iz sjene krovova

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Hrvatski solarni bum dosad je bio priča koju pričaju krovovi: od preko 400 MW dodanih lani, samo su dvije elektrane bile dovoljno velike za priključak na prijenosnu mrežu. Omjer se počinje ispravljati: najveća fotonaponska elektrana zemlje ušla je u proizvodnju, HROTE-ove aukcije stavljaju na stol po 300 MW po krugu, a developeri su lekciju hibridizacije naučili od susjeda. Slavonija i dalmatinsko zaleđe čekaju svoj poljski gigavat.

Energija vjetra

Paradoks pionira: hrvatski vjetar stagnira točno kad je najpotrebniji

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Tehnologija koja je otvorila eru hrvatskih obnovljivaca prolazi svoje osrednje godine: proizvodnja vjetroelektrana pala je 12,8% na pozadini slabe vjetrovne godine, instalirani park tapka u mjestu oko 1.150 MW, a na HROTE-ovim aukcijama vjetrena kvota velikog kruga bila je skromna — 60 MW. Uzroci se znaju napamet: beskonačne dozvole, zagušena mreža u Dalmaciji, sve suzdržanije zajednice. Rezultat je paradoks: zemlja s nekima od najboljih vjetrovnih resursa Jadrana gradi gotovo isključivo solar.

Analize

Krk, laboratorij: cijeli otok vježba energetsku samodostatnost

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Otok koji ugošćuje LNG terminal zemlje paralelno vrti suprotan eksperiment: Krk si je zadao postati energetski samodostatan do kraja desetljeća — solarni krovovi u nizu, energetske zajednice, pametne mreže i sustavno gurana učinkovitost. S 20.000 stalnih stanovnika i njihovim ljetnim višekratnicima, otok je savršen uzorak za pitanje koje će definirati hrvatsku obalu: može li se turizam sam napajati?

Više vijesti

Tržište

Osamnaest centi i četvrt sata: kako se proizvodi hrvatska cijena

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Između vladinog limita od 9 centi i konačne etikete od oko 18 za prosječnog potrošača stoji slabo shvaćena mašinerija tržišta: burza CROPEX, gdje se referentna cijena formira dnevno za svaki sat — a od europske reforme, za svaki četvrt sata. Uvoznička Hrvatska u pravilu uzima cijenu regije: spojena s Mađarskom i Slovenijom, zagrebačka burza u stvarnom vremenu prevodi balkansku sušu, panonski vjetar i vlastito sunce u brojku s računa.

Nuklearna energija

JEK2: slovenski referendum koji bi Hrvatskoj mogao dati drugu polovicu reaktora

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Najvažnije energetsko glasovanje regije ne održava se u Zagrebu, nego preko granice: Slovenci se ove jeseni savjetodavno izjašnjavaju o gradnji drugog reaktora u Krškom — projektu JEK2, s konačnom investicijskom odlukom obećanom do 2028. Hrvatska prati s deklariranim interesom: model suvlasništva koji joj je služio pola stoljeća mogao bi se replicirati, a Vlada u Zagrebu službeno je signalizirala spremnost razgovarati o sudjelovanju. Cijena ulaznice: milijarde — i sklapanje konačnog mira s vlastitim nuklearnim oklijevanjima.

Skladištenje i baterije

47 ugovora i tijesan rok: baterije uz panele hvataju korijenje

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Uz velike samostojeće projekte, Hrvatska svoju pohranu gradi i sitnim putem: ministarstvo gospodarstva potpisalo je 47 ugovora vrijednih 16,3 milijuna eura za baterije uz solarne elektrane tvrtki — zajedno oko 100 MW snage i 250 MWh kapaciteta — a shema iz plana oporavka traži najmanje 60 MWh instaliranih do sredine godine. Filozofija: ne samo nekoliko parkova-mamuta, nego stotine malih akumulatora točno tamo gdje se proizvodi i troši.

Uvoz / Izvoz

Cjevovod diplomacije: Janaf između ugovora s NIS-om i američkih sankcija

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Najvrjednija tranzitna infrastruktura Hrvatske živi godinu ekvilibristike: američke sankcije srpskoj kompaniji NIS — u vlasništvu Gazproma — u valovima su rezale i ponovno pokretale isporuke Jadranskim naftovodom, s OFAC-ovim licencama produljivanima na kratke rokove, posljednja do travnja. Ulog za Janaf njegov je veliki ugovor: 10 milijuna tona prema rafineriji u Pančevu do kraja 2026. Svježe potpisana sigurnosna mreža: 2,05 milijuna tona za MOL, dokaz da hrvatska ruta ostaje nezamjenjiva regiji — sa srpskim kupcem ili bez njega.

Analize

Ljeto u kojem obala troši koliko zemlja proizvodi: turizam kao sustavno opterećenje

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Nijedno europsko gospodarstvo ne seli svoj elektroenergetski sustav ljeti na more kao Hrvatska: milijuni turista udvostručuju stanovništvo obale, klimatizacija postaje najveća sezonska „industrija”, a uvoz raste prema četvrtini potrošnje točno kad hidroelektrane imaju minimalne vode. Rezultat je sezonski izvrnuta bilanca — i popis rješenja koji se piše sam: solar na svakom hotelskom krovu, baterije na otocima, mreža ojačana u smjeru sjever-jug.

Energetska politika

38 milijuna i snažan start: utrka za subvencije za panele i baterije

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Fond za zaštitu okoliša otvorio je 2. rujna svoj najizdašniji poziv za kućanstva: 38 milijuna eura — 20 za fotonapon, 8 za baterije, ostatak za dizalice topline — s financiranjem 50% troškova, podignutim na 70% za skromnije dohotke. Gornje granice govore same: do 8.400 eura bespovratno za panele i još 5.600–7.840 za akumulator — ali baterija samo u paketu s panelom. Pravilo igre: tko prije, njegov novac — a povijest kaže da se sredstva tope u tjednima.

Hidroenergija

Plus 20 megavata iz iste vode: Končarov recept za veteranske hidroelektrane

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Program revitalizacije hidroflote — 3,9 milijardi kuna kroz desetljeće — pokazuje svoju filozofiju na elektrani Senj: nova primarna oprema, s potpisom domaće industrije Končar, iz iste vode cijedi 20 megavata više. Bez novih brana, bez potopljenih dolina: samo turbine, generatori i elektronika sadašnje generacije umjesto onih od prije pola stoljeća. Pomnoženo na desetke HEP-ovih elektrana, skromna aritmetika po jedinici postaje nacionalna strategija.

Kompanije

INA se reinventira: biometan u Sisku, vodik u Rijeci, plin iz Jadrana

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Nacionalna naftna kompanija istodobno prepisuje tri poglavlja: na platformi bivše sisačke rafinerije diže se postrojenje za biometan, u Rijeci se montira elektrolizator za zeleni vodik — zajedno paket od 98 milijuna eura s rokom ove godine — a na pučini je razradna kampanja na Sjevernom Jadranu potvrdila nove rezerve: bušotina IKA A-1 testirala je 120.000 kubika dnevno, a plan od 11 novih bušotina cilja pokrivanje 40% domaće potrošnje plina.

Cijene energije

Plus 35% iznad praga: tarifa koja odgaja bez kažnjavanja

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Najpametniji detalj hrvatskog limitiranja nije limit, nego prag: 3.000 kilovatsati dodijeljenih svakom kućanstvu za hladno polugodište. Ispod njega — zaštićena cijena; iznad njega — plus 35% — ne kaznena tarifa, nego signal. Konstrukcija čuva ono što plošne subvencije uništavaju: razlog za štednju. Kućanstvo koje upravlja potrošnjom ostaje potpuno zaštićeno; rasipnost sama plaća svoj dodatak.

Obnovljivi izvori

Toplina ispod Panonije: šest geotermalnih polja ide prema proizvodnji

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.

Diskretno blago Hrvatske ne leži na obali, nego pod slavonskim ravnicama: geotermalni gradijent panonskog bazena, 60% iznad europskog prosjeka. Država ga metodično vadi iz ladice — 23 aktivna istražna prostora, 13 eksploatacijskih polja, šest određenih za proizvodnju struje, s Legradom-1 i njegovom projektiranom elektranom od 98 MW na čelu. Paralelno, javno financirane bušotine pogodile su vruću vodu u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću: gradovi se počinju grijati iz dubine.

Skladištenje i baterije

Šibenik pali prvi veliki akumulator: 10 megavata sada, 50 na putu

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.

Hrvatska je napokon upalila svoju prvu mrežnu bateriju ozbiljnog kalibra: sustav od 10 MW kraj Šibenika u probnom je radu od početka godine, a druga faza — još 50 MW — ima rok upravo ovaj kvartal. Iza pionira gura se cijeli val: 13 projekata s 854 MW u HOPS-ovim procedurama, potpisani ugovori za 100 MW/250 MWh uz solarne parkove, više od gigavata u pripremi. Kočnica, kaže glas industrije, više nije tehnologija ni novac: birokracija je.

Analize

Tri milijarde kilovatsati iz uvoza: anatomija hrvatske ovisnosti

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.

Brojka koja lebdi nad svakom energetskom raspravom u Zagrebu: 3.095 GWh neto uvezenih prošle godine — a u ljetnim mjesecima, kad turisti udvostruče potrošnju obale, uvoz pokriva do četvrtine potražnje. Prvo tromjesečje 2026., s izdašnom hidrologijom, donijelo je kratku iluziju izvoza; od ožujka se smjer vratio na staro. Zaključak analize: dobra kiša odgađa problem, samo ga novi kapaciteti rješavaju.

Hidroenergija

Kosinj i Senj 2: Lika ugošćuje najveće gradilište od neovisnosti

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.

U planinama Like gradi se energetski projekt jedne generacije: proširenje hidroenergetskog sustava Senj — brana i jezero Kosinj plus nova elektrana Senj 2 — ukupno 412 MW nove snage i ulaganja od približno 450 milijuna eura, najveći HEP-ov pothvat od hrvatske neovisnosti. Ulog nadilazi megavatsate: vršna energija i sposobnost regulacije upravo su roba koja nedostaje sustavu sve punijem sunca bez rasporeda.

Obnovljivi izvori

300 megavata po tehnologiji: HROTE izbacuje nove zelene aukcije

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.

Operator tržišta energije priprema sljedeći krug tržišnih premija: po 300 MW za vjetar i solar, plus namjenske kvote za biomasu, bioplin, male hidroelektrane i — konzistentna premijera — 10 MW geotermalne energije. Prethodni krug, vrijedan 257 milijuna eura s ukupnim kvotama od 607 MW, pokazao je apetit tržišta; novi je rezerviran isključivo za nove projekte, znak da država želi gradilišta, ne refinanciranja. Ugovori za razliku i u Zagrebu postaju glavni motor zelenih kapaciteta.

Mreža

HOPS i desetljeće mreže: plan 2026.–2035., s faznim regulatorima i pametnim vodovima

REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.

Hrvatski operator prijenosnog sustava stavio je na stol novi desetogodišnji plan 2026.–2035.: uz klasične kilometre vodova i stanica, dokument vidljivo ulaže u tehnologije koje cijede više iz postojeće mreže — dinamičko ocjenjivanje kapaciteta vodova (DTR), transformatore s faznim pomakom, opremu nove generacije. Paralelno, HOPS je javno pozvao sve developere da najave planove priključenja: red solara, baterija i nove potrošnje pretekao je svaku službenu prognozu.

Cijena dan-unaprijed danas u Rumunjskoj (€/MWh)

00:00 251,76
01:00 240,99
02:00 236,46
03:00 235,03
04:00 238,95
05:00 239,33
06:00 266,30
07:00 324,53
08:00 310,66
09:00 279,58
10:00 260,47
11:00 241,75
12:00 219,92
13:00 197,19
14:00 199,46
15:00 218,39
16:00 238,74
17:00 289,14
18:00 356,63
19:00 342,28
20:00 350,79
21:00 377,66
22:00 375,19
23:00 360,24

Potrošnja Rumunjske danas (MW)

00:00–01:00 · 4.860 MW 00:00 01:00–02:00 · 4.642 MW 01:00 02:00–03:00 · 4.640 MW 02:00 03:00–04:00 · 4.800 MW 03:00 04:00–05:00 · 4.762 MW 04:00 05:00–06:00 · 4.907 MW 05:00 06:00–07:00 · 5.562 MW 06:00 07:00–08:00 · 6.398 MW 07:00 08:00–09:00 · 6.895 MW 08:00 09:00–10:00 · 6.760 MW 09:00 10:00–11:00 · 6.618 MW 10:00 11:00–12:00 · 6.046 MW 11:00 12:00–13:00 · 5.779 MW 12:00 13:00–14:00 · 5.868 MW 13:00 14:00–15:00 · 6.028 MW 14:00 15:00–16:00 · 6.058 MW 15:00 16:00–17:00 · 6.206 MW 16:00 17:00–18:00 · 6.642 MW 17:00 18:00–19:00 · 7.110 MW 18:00 19:00–20:00 · 7.325 MW 19:00 7.325MW19:00–20:00

● sati niske potrošnje ● prosječna potrošnja ● vršni sati

Brzi podaci

Rumunjska 277,1 €/MWh ▲ 14,0%

Francuska 221,8 €/MWh ▲ 29,0%

ažurirano 19:10

Arhiva vijesti

Ostale vijesti

Objavljeni članci: 1030 · Prikaži sve vijesti