Kompanije29. ruj 2026.

HEP u ogledalu: manji prihodi, manja dobit, veći tereti

Državni energetski div zatvorio je poslovnu godinu s 2,31 milijardu eura prihoda — 15,5% ispod prethodne — i 89 milijuna neto dobiti: brojke koje su mu, paradoksalno, donijele drugo mjesto na ljestvici najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Paradoks je dvostruk: HEP zarađuje manje upravo zato što radi što mu država traži — prodaje ispod tržišta limitiranim kućanstvima — dok sam nosi investicijski portfelj tranzicije: od Kosinja–Senja 2 do hidrorevitalizacija od 3,9 milijardi kuna.

Redakcija EuroEnergy · Hrvatska · 1 min čitanja · ažurirano 29. ruj 2026.

Centrala electrică de termoficare din Zagreb
Foto: Asow616 · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons

Postoje kompanije koje biraju svoju strategiju; HEP je svoju dobiva, sezonski, vladinim uredbama. Njegova se godišnja bilanca zato čita u dva registra: računovodstvenom i političkom.

Računovodstveni registar. 2,31 milijardu eura prihoda, minus 15,5% u odnosu na prethodnu godinu — uzmak koji uglavnom odražava administrirane cijene i normalizaciju tržišta nakon kriznih vrhova. Neto dobit: 89 milijuna — pozitivna, ali tanka za grupu koja operira od brana do distribucije. Nacionalna ljestvica ipak ga je popela na podij: drugo mjesto među velikim tvrtkama, dokaz da ni ostatak gospodarstva nije blistao.

Politički registar. HEP je istodobno instrument limitiranja — apsorbira razliku između tržišne i kućanstvima jamčene cijene — i glavni investitor tranzicije: mamutsko gradilište Kosinj–Senj 2, revitalizacije hidroflote s Končarom, vlastiti solarni parkovi, modernizacija distribucije za val prozumera. Današnja tanka marža financira upravo imovinu o kojoj će sustav sutra ovisiti — jednadžba održiva samo dok država-dioničar ne traži istodobno i dividende, i niske cijene, i rekordne investicije.

Regionalna usporedba. Kolege po muci lako se prepoznaju: bugarski NEK, mađarski MVM, svi nacionalni operatori pretvoreni u socijalne amortizere. Hrvatska razlika: izloženost hidrologiji, koja svaku sušnu godinu čini testom likvidnosti.

Pitanje upravljanja. Koliko dugo jedna kompanija može igrati sve uloge — socijalnog osiguravatelja, investicijsku banku, nacionalnog prvaka? Svaka nova uredba odgađa odgovor; bilance će ga jednom dati same.

Energetske kompanije, u toku vijesti.

Ostale vijesti

Komentari

Budite prvi koji komentira.

Komentari se prikazuju nakon odobrenja redakcije.

← Sve vijesti