Vlada je 5. studenoga odlučila subvencionirati dio cijene isporučene toplinske energije od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027., tako da krajnja cijena ostane na razini od 30. rujna za sve kupce koji je ne koriste pretežito za poslovnu upotrebu. Subvencija se iskazuje izravno na mjesečnim računima.
Hrvatska: energetske vijesti
Najvažnije energetske vijesti iz zemlje: Hrvatska — struja, plin, cijene i infrastruktura.
Prikaži sve vijesti: Hrvatska
| Prikaži sve vijesti
Sunčana elektrana Vedrine kod Trilja: 70 MW na 61 hektar, studija utjecaja na okoliš u javnoj raspravi do 27. studenoga
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 5. stu 2026.
Projekt sunčane elektrane Vedrine na području Trilja predviđa 97.422 fotonaponska modula ukupne instalirane snage 70,14 MW i procijenjenu godišnju proizvodnju od oko 106 GWh. Studija utjecaja na okoliš u javnoj je raspravi do 27. studenoga, a dio mještana izražava zabrinutost zbog sve većeg broja energetskih projekata na tom području.
CROPEX: prosječna cijena struje na tržištu dan unaprijed u listopadu porasla na 226,66 €/MWh, dvostruko više nego 2025.
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 5. stu 2026.
Prema mjesečnom izvješću Hrvatske burze električne energije CROPEX, prosječna bazna cijena na tržištu dan unaprijed u listopadu iznosila je 226,66 €/MWh, 31 posto više nego u rujnu i dvostruko više nego u listopadu 2025. Trgovano je 957.833 MWh, a od 21. listopada burza posluje i na slovenskom tržištu.
Najnovije vijesti
Od 1. travnja zgrada postaje elektrana: dijeljenje energije stupa na snagu
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Tiha reforma s najvećim socijalnim potencijalom: od proljeća Hrvati mogu legalno dijeliti lokalno proizvedenu energiju — paneli s krova zgrade mogu svoje kilovatsate raspodijeliti među stanovima, a energetske zajednice napokon dobivaju mehaniku obračuna koja im je nedostajala. Za milijune stanara u zgradama, dosad promatrača solarne revolucije, to je ulaznica: sunce prestaje biti privilegij kuća s vlastitim krovom.
Godina u kojoj je kišilo: kako je hidrologija postala energetska politika
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Prvo tromjesečje priuštilo je Hrvatskoj demonstraciju ovisnosti: izdašne kiše napunile su jezera, hidroelektrane su radile punom parom, a zemlja — kronični uvoznik — na nekoliko se tjedana probudila kao neto izvoznik struje. Onda su oblaci otišli i saldo se vratio u uobičajeni minus. Epizodu vrijedi upamtiti ne kao uspjeh, nego kao dijagram: razlika između mokre i suhe godine za hrvatski sustav vrijedi više od svih parkova izgrađenih u desetljeću.
HEP u ogledalu: manji prihodi, manja dobit, veći tereti
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Državni energetski div zatvorio je poslovnu godinu s 2,31 milijardu eura prihoda — 15,5% ispod prethodne — i 89 milijuna neto dobiti: brojke koje su mu, paradoksalno, donijele drugo mjesto na ljestvici najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Paradoks je dvostruk: HEP zarađuje manje upravo zato što radi što mu država traži — prodaje ispod tržišta limitiranim kućanstvima — dok sam nosi investicijski portfelj tranzicije: od Kosinja–Senja 2 do hidrorevitalizacija od 3,9 milijardi kuna.
Velika liga hrvatskog sunca: veliki parkovi izlaze iz sjene krovova
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Hrvatski solarni bum dosad je bio priča koju pričaju krovovi: od preko 400 MW dodanih lani, samo su dvije elektrane bile dovoljno velike za priključak na prijenosnu mrežu. Omjer se počinje ispravljati: najveća fotonaponska elektrana zemlje ušla je u proizvodnju, HROTE-ove aukcije stavljaju na stol po 300 MW po krugu, a developeri su lekciju hibridizacije naučili od susjeda. Slavonija i dalmatinsko zaleđe čekaju svoj poljski gigavat.
Cijene energije117 →
Plus 35% iznad praga: tarifa koja odgaja bez kažnjavanja
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Najpametniji detalj hrvatskog limitiranja nije limit, nego prag: 3.000 kilovatsati dodijeljenih svakom kućanstvu za hladno polugodište. Ispod njega — zaštićena cijena; iznad njega — plus 35% — ne kaznena tarifa, nego signal. Konstrukcija čuva ono što plošne subvencije uništavaju: razlog za štednju. Kućanstvo koje upravlja potrošnjom ostaje potpuno zaštićeno; rasipnost sama plaća svoj dodatak.
Jesenski limit: Vlada zamrzava račune do ožujka
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.
Mreža108 →
HOPS i desetljeće mreže: plan 2026.–2035., s faznim regulatorima i pametnim vodovima
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 28. ruj 2026.
Hrvatski operator prijenosnog sustava stavio je na stol novi desetogodišnji plan 2026.–2035.: uz klasične kilometre vodova i stanica, dokument vidljivo ulaže u tehnologije koje cijede više iz postojeće mreže — dinamičko ocjenjivanje kapaciteta vodova (DTR), transformatore s faznim pomakom, opremu nove generacije. Paralelno, HOPS je javno pozvao sve developere da najave planove priključenja: red solara, baterija i nove potrošnje pretekao je svaku službenu prognozu.
Elektrifikacija Europe zahtijeva brža ulaganja u mreže, upozorava ENTSO-E
REDAKCIJA EUROENERGY | Cijela Europa | 16. ruj 2026.
Više vijesti
Paradoks pionira: hrvatski vjetar stagnira točno kad je najpotrebniji
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Tehnologija koja je otvorila eru hrvatskih obnovljivaca prolazi svoje osrednje godine: proizvodnja vjetroelektrana pala je 12,8% na pozadini slabe vjetrovne godine, instalirani park tapka u mjestu oko 1.150 MW, a na HROTE-ovim aukcijama vjetrena kvota velikog kruga bila je skromna — 60 MW. Uzroci se znaju napamet: beskonačne dozvole, zagušena mreža u Dalmaciji, sve suzdržanije zajednice. Rezultat je paradoks: zemlja s nekima od najboljih vjetrovnih resursa Jadrana gradi gotovo isključivo solar.
Krk, laboratorij: cijeli otok vježba energetsku samodostatnost
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Otok koji ugošćuje LNG terminal zemlje paralelno vrti suprotan eksperiment: Krk si je zadao postati energetski samodostatan do kraja desetljeća — solarni krovovi u nizu, energetske zajednice, pametne mreže i sustavno gurana učinkovitost. S 20.000 stalnih stanovnika i njihovim ljetnim višekratnicima, otok je savršen uzorak za pitanje koje će definirati hrvatsku obalu: može li se turizam sam napajati?
Osamnaest centi i četvrt sata: kako se proizvodi hrvatska cijena
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Između vladinog limita od 9 centi i konačne etikete od oko 18 za prosječnog potrošača stoji slabo shvaćena mašinerija tržišta: burza CROPEX, gdje se referentna cijena formira dnevno za svaki sat — a od europske reforme, za svaki četvrt sata. Uvoznička Hrvatska u pravilu uzima cijenu regije: spojena s Mađarskom i Slovenijom, zagrebačka burza u stvarnom vremenu prevodi balkansku sušu, panonski vjetar i vlastito sunce u brojku s računa.
JEK2: slovenski referendum koji bi Hrvatskoj mogao dati drugu polovicu reaktora
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Najvažnije energetsko glasovanje regije ne održava se u Zagrebu, nego preko granice: Slovenci se ove jeseni savjetodavno izjašnjavaju o gradnji drugog reaktora u Krškom — projektu JEK2, s konačnom investicijskom odlukom obećanom do 2028. Hrvatska prati s deklariranim interesom: model suvlasništva koji joj je služio pola stoljeća mogao bi se replicirati, a Vlada u Zagrebu službeno je signalizirala spremnost razgovarati o sudjelovanju. Cijena ulaznice: milijarde — i sklapanje konačnog mira s vlastitim nuklearnim oklijevanjima.
47 ugovora i tijesan rok: baterije uz panele hvataju korijenje
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Uz velike samostojeće projekte, Hrvatska svoju pohranu gradi i sitnim putem: ministarstvo gospodarstva potpisalo je 47 ugovora vrijednih 16,3 milijuna eura za baterije uz solarne elektrane tvrtki — zajedno oko 100 MW snage i 250 MWh kapaciteta — a shema iz plana oporavka traži najmanje 60 MWh instaliranih do sredine godine. Filozofija: ne samo nekoliko parkova-mamuta, nego stotine malih akumulatora točno tamo gdje se proizvodi i troši.
Cjevovod diplomacije: Janaf između ugovora s NIS-om i američkih sankcija
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Najvrjednija tranzitna infrastruktura Hrvatske živi godinu ekvilibristike: američke sankcije srpskoj kompaniji NIS — u vlasništvu Gazproma — u valovima su rezale i ponovno pokretale isporuke Jadranskim naftovodom, s OFAC-ovim licencama produljivanima na kratke rokove, posljednja do travnja. Ulog za Janaf njegov je veliki ugovor: 10 milijuna tona prema rafineriji u Pančevu do kraja 2026. Svježe potpisana sigurnosna mreža: 2,05 milijuna tona za MOL, dokaz da hrvatska ruta ostaje nezamjenjiva regiji — sa srpskim kupcem ili bez njega.
Ljeto u kojem obala troši koliko zemlja proizvodi: turizam kao sustavno opterećenje
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Nijedno europsko gospodarstvo ne seli svoj elektroenergetski sustav ljeti na more kao Hrvatska: milijuni turista udvostručuju stanovništvo obale, klimatizacija postaje najveća sezonska „industrija”, a uvoz raste prema četvrtini potrošnje točno kad hidroelektrane imaju minimalne vode. Rezultat je sezonski izvrnuta bilanca — i popis rješenja koji se piše sam: solar na svakom hotelskom krovu, baterije na otocima, mreža ojačana u smjeru sjever-jug.
38 milijuna i snažan start: utrka za subvencije za panele i baterije
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Fond za zaštitu okoliša otvorio je 2. rujna svoj najizdašniji poziv za kućanstva: 38 milijuna eura — 20 za fotonapon, 8 za baterije, ostatak za dizalice topline — s financiranjem 50% troškova, podignutim na 70% za skromnije dohotke. Gornje granice govore same: do 8.400 eura bespovratno za panele i još 5.600–7.840 za akumulator — ali baterija samo u paketu s panelom. Pravilo igre: tko prije, njegov novac — a povijest kaže da se sredstva tope u tjednima.
Plus 20 megavata iz iste vode: Končarov recept za veteranske hidroelektrane
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Program revitalizacije hidroflote — 3,9 milijardi kuna kroz desetljeće — pokazuje svoju filozofiju na elektrani Senj: nova primarna oprema, s potpisom domaće industrije Končar, iz iste vode cijedi 20 megavata više. Bez novih brana, bez potopljenih dolina: samo turbine, generatori i elektronika sadašnje generacije umjesto onih od prije pola stoljeća. Pomnoženo na desetke HEP-ovih elektrana, skromna aritmetika po jedinici postaje nacionalna strategija.
INA se reinventira: biometan u Sisku, vodik u Rijeci, plin iz Jadrana
REDAKCIJA EUROENERGY | Hrvatska | 29. ruj 2026.
Nacionalna naftna kompanija istodobno prepisuje tri poglavlja: na platformi bivše sisačke rafinerije diže se postrojenje za biometan, u Rijeci se montira elektrolizator za zeleni vodik — zajedno paket od 98 milijuna eura s rokom ove godine — a na pučini je razradna kampanja na Sjevernom Jadranu potvrdila nove rezerve: bušotina IKA A-1 testirala je 120.000 kubika dnevno, a plan od 11 novih bušotina cilja pokrivanje 40% domaće potrošnje plina.
Cijena dan-unaprijed danas u Rumunjskoj (€/MWh)
| 01:00 | 279,22 |
| 02:00 | 264,08 |
| 03:00 | 297,95 |
| 04:00 | 279,66 |
| 05:00 | 270,83 |
| 06:00 | 319,71 |
| 07:00 | 345,34 |
| 08:00 | 326,90 |
| 09:00 | 318,54 |
| 10:00 | 283,00 |
| 11:00 | 255,42 |
| 12:00 | 245,65 |
| 13:00 | 244,22 |
| 14:00 | 245,58 |
| 15:00 | 279,91 |
| 16:00 | 377,65 |
| 17:00 | 399,28 |
| 18:00 | 374,80 |
| 19:00 | 374,23 |
| 20:00 | 351,10 |
| 21:00 | 345,48 |
| 22:00 | 339,22 |
| 23:00 | 287,79 |
| 00:00 | 252,58 |
Potrošnja Rumunjske danas (MW)
● sati niske potrošnje ● prosječna potrošnja ● vršni sati
Brzi podaci
ažurirano 19:34
Arhiva vijesti
Vijesti po zemljama
Ostale vijesti
Objavljeni članci: 1332
