Rumunjska
RumunjskaRO
proizvedeno 4.793 MW
BG
MD
RS
UA
HU
Tržište energije
Cijena električne energije danas
Rezultat dražbe dan unaprijed (vrijeme: Bukurešt).
Snimka mreže
Potrošnja, proizvodnja i saldo, ažurirano svake minute.
podaci uživo · stanje: 13. 09. 2026. 07:42:43
Fizički prekogranični tokovi
Električna energija izmjerena na prelasku svake granice (razdoblje: kolovoz 2026.), vrednovana po cijeni dan unaprijed ove zone.
| Granica | Izlaz, MWh | po €/MWh | Ulaz, MWh | po €/MWh | Razlika € |
|---|---|---|---|---|---|
| Bugarska | 76.927 | 59,18 | 644.063 | 183,44 | −113.596.917 |
| Moldova | 264.944 | 163,18 | 26.120 | 139,77 | 39.581.544 |
| Ukrajina | 37.765 | 129,82 | 179.131 | 156,83 | −23.189.501 |
| Mađarska | 106.485 | 123,93 | 105.218 | 157,88 | −3.415.277 |
| Srbija | 198.786 | 111,07 | 12.366 | 231,30 | 19.218.653 |
Bugarska
Moldova
Ukrajina
Mađarska
Srbija81.401.497 € za energiju koja je ostala u zemlji (281.991 MWh) daje 288,67 € po megavatsatu, u mjesecu s prosjekom od 151,10.
Prvi redak je energija koja je zemlji trebala i koju je dobila. Druga dva — zajedno 38.792.546 € — ne proizlaze iz toga koliko se prenijelo, nego kada: jeftini sati za prodaju, skupi sati za kupnju. To je cijena vremenskog nepodudaranja, a ne gubitak.
Fizički prekogranični tokovi i komercijalna trgovina električnom energijom mjere različite pojave. Podaci (ANRE) prikazuju se kao neovisna službena referenca i ne treba ih tumačiti kao točno usklađivanje.
Ovo nije račun. Prekogranična električna energija ne prodaje se od zemlje do zemlje: tržišta su povezana, a fizički tok rezultat je zajedničke dražbe. Ove brojke vrednuju izmjereni tok po vlastitoj cijeni dan unaprijed ove zone, kako bi se oba smjera mogla usporediti na istoj ljestvici.
Tokovi se mjere po petnaestominutnim intervalima; satne granice raspoređuju se na četiri četvrtine sata koje pokrivaju, tako da svaki megavatsat nailazi na cijenu koja je stvarno vrijedila. Energija koja ulazi u zemlju nije isto što i energija potrošena u njoj — dio samo prolazi.
Kome smo prodavali energiju
Kome smo prodavali energiju kad im je trebala — zadnje razdoblje od 30 d
podaci za zadnje razdoblje od 30 d · obuhvaćeno: 29 d
-
Srbija 178,35 GWh
-
Moldova 149,68 GWh
-
Mađarska 92,96 GWh
-
Bugarska 73,99 GWh
-
Ukrajina 31,16 GWh
Ono što smo slali susjedima, po granicama. Energija je zbrojena iz petnaestominutnih prosjeka tijekom dana koje arhiva stvarno obuhvaća. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na oba popisa: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugima izvozimo.
Od koga smo kupovali energiju
Tko nam je prodavao energiju kad nam je trebala — zadnje razdoblje od 30 d
podaci za zadnje razdoblje od 30 d · obuhvaćeno: 29 d
-
Bugarska 525,18 GWh
-
Ukrajina 165,66 GWh
-
Mađarska 164,53 GWh
-
Moldova 40,91 GWh
-
Srbija 13,19 GWh
Ono što su susjedi slali nama, po granicama. Energija je zbrojena iz petnaestominutnih prosjeka tijekom dana koje arhiva stvarno obuhvaća. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na oba popisa: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugima izvozimo.
Udjeli izvora
Svaki izvor, s udjelom i emisijskim faktorom upotrijebljenim u procjeni emisija ugljika.
podaci uživo · stanje: 13. 09. 2026. 07:42:43
-
Vjetar na kopnu 1.574MW 32,8%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 11 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 3,6 g/kWh
-
Prirodni plin 1.223MW 25,5%
detalji
- Obnovljiv
- ne
- Emisijski faktor
- 490 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 125,0 g/kWh
-
Kameni ugljen 708MW 14,8%
detalji
- Obnovljiv
- ne
- Emisijski faktor
- 820 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 121,1 g/kWh
-
Akumulacijske hidroelektrane 687MW 14,3%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 24 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 3,4 g/kWh
-
Protočne hidroelektrane 457MW 9,5%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 24 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 2,3 g/kWh
-
Ostali izvori 53MW 1,1%
detalji
- Obnovljiv
- ne
- Emisijski faktor
- 490 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 5,4 g/kWh
-
Sunčeva energija 46MW 1,0%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 45 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 0,4 g/kWh
-
Biomasa 45MW 0,9%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 230 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 2,2 g/kWh
Obnovljiva energija
Udio čistih izvora u ukupnoj proizvodnji.
podaci uživo · stanje: 13. 09. 2026. 07:42:43
Strelice i brojke su mjerenja (stanje: 13. rujna u 04:42). Stvarni su granica, trase 400 kV (460) i trafostanice (38). Označene elektrane velike su orijentacijske točke sustava, a ne potpun popis.
Cijena u ovom trenutku, u cijeloj Europi
Interval koji je u tijeku, podaci uživo iz ovog trenutka, u svakoj zoni trgovanja za koju imamo cijenu.
podaci uživo · stanje: 13. 09. 2026. 07:30:00
Prosjek zona: 145 EUR/MWh.
- Italija (CALABRIA) 224EUR/MWh
- Italija (CENTRE_NORTH) 224EUR/MWh
- Italija (CENTRE_SOUTH) 224EUR/MWh
- Italija (SARDINIA) 224EUR/MWh
- Italija (SICILY) 224EUR/MWh
- Italija (SOUTH) 224EUR/MWh
- Austrija 211EUR/MWh
- Italija (NORTH) 211EUR/MWh
- Slovenija 203EUR/MWh
- Irska 201EUR/MWh
- Bugarska 194EUR/MWh
- Portugal 189EUR/MWh
- Španjolska 187EUR/MWh
- Francuska 183EUR/MWh
- Belgija 182EUR/MWh
- Danska (DK1) 178EUR/MWh
- Danska (DK2) 176EUR/MWh
- Norveška (NO2) 170EUR/MWh
- Litva 170EUR/MWh
- Latvija 170EUR/MWh
- Albanija 169EUR/MWh
- Kosovo 169EUR/MWh
- Poljska 161EUR/MWh
- Švicarska 160EUR/MWh
- Norveška (NO5) 144EUR/MWh
- Češka 137EUR/MWh
- Norveška (NO1) 136EUR/MWh
- Crna Gora 131EUR/MWh
- Srbija 130EUR/MWh
- Norveška (NO3) 87EUR/MWh
- Turska 37EUR/MWh
- Estonija 34EUR/MWh
- Švedska (SE4) 9EUR/MWh
- Švedska (SE3) 8EUR/MWh
- Švedska (SE2) 5EUR/MWh
- Finska 4EUR/MWh
- Švedska (SE1) 4EUR/MWh
- Norveška (NO4) −1EUR/MWh
Veleprodajne cijene za interval koji obuhvaća ovaj trenutak, zonu trgovanja po zonu trgovanja — zemlje s više zona pojavljuju se jednom po zoni, s njezinom oznakom u zagradi. Prosjek je aritmetički među zonama, nije ponderiran potrošnjom: mala zona vrijedi koliko i velika. Brojke ne uključuju mrežne naknade, trošarinu ni PDV.
Koliko je stajalo uravnoteženje u zadnja 24 sata
Proizvodnja i potrošnja nikad se savršeno ne poklapaju. Operator razliku pokriva preko tržišta uravnoteženja, a ta energija ima vlastitu cijenu. Stupci pokazuju trošak uravnoteženja u svakom intervalu od 15 min.
podaci za zadnja 24 h · do 13. 09. 2026. 07:15:00
Za energiju uravnoteženja od 6.316,1 MWh plaćeno je −6.903.213 lei, odnosno prosječno −1.093 lei/MWh. Najskuplji interval: 02:30, 27.390 lei.
Intervali s objavljenom cijenom: 96 od 96. Cijene su one koje za svaki interval dostavlja Transelectrica; konačne se utvrđuju pri mjesečnom obračunu i mogu se razlikovati.
Pozitivno odstupanje = sustav je imao energije na pretek (višak); negativno = nedostajalo mu je (manjak). Trošak je cijena odstupanja pomnožena s količinom; pri višku novac teče u suprotnom smjeru, pa je stupac negativan. Negativna cijena je stvarna: tada je onaj tko je imao viška energije plaćao da je se riješi.
Izvor: platforma za transparentnost ENTSO-E, članci 17.1.G (cijene odstupanja) i 17.1.H (količine odstupanja), prema podacima koje dostavlja Transelectrica.
Tko troši: osnovica, radni ritam, dan
Procjena iz oblika krivulje potrošnje, a ne mjerenje po kategorijama kupaca — to se ne objavljuje u stvarnom vremenu. Tri dijela: ono što nikad ne staje, ono što radnim danima radi u smjenama i ono što se uključuje tijekom dana.
arhiva do 13. 09. 2026. 05:00:00
U zadnjih sedam dana potrošnja je u prosjeku iznosila 5.362 MW i kretala se između 3.282 i 7.231 MW.
Kako je izmjereno: medijan sati od 02 do 05 u nedjeljna jutra (4.714 MW; broj jutara: 8) i u radna jutra od utorka do petka (5.207 MW; broj jutara: 32), tijekom zadnjih tjedana (broj tjedana: 8); prosjek za zadnjih sedam dana. Dijelovi se jedan od drugoga odvajaju redom i zbrojeni daju točno prosjek.
Dijelovi su oblici krivulje, a ne kategorije kupaca: osnovica sadrži hladnjak svakog kućanstva kao i postrojenje koje nikad ne staje; dan sadrži i tvornice s jednom smjenom. „Industrija“ i „kućanstva“ bile bi riječi koje ovi podaci ne mogu obraniti.
Prognoza potrošnje operatora
Koliko bi zemlja trebala potrošiti, sat po sat, prema prognozi koju operator prijenosnog sustava objavljuje za danas i sutra. Linija je prognoza; stupci su dosad izmjerena potrošnja.
prognoza izdana 13. 09. 2026. 07:21:45 · ENTSO-E
Prognoza je prognoza operatora prijenosnog sustava, objavljena na njegovoj platformi — nije naš model. Revidira se tijekom dana; za svaki sat prikazuje se najnovije izdanje. Tekući sat, u stupcima, pokazuje samo ono što se dosad nakupilo.
Tokovi uživo na spojnim vodovima
Tok izmjeren u ovom trenutku na svakom fizičkom prekograničnom vodu, iz pogonskih podataka.
podaci uživo · stanje: 13. 09. 2026. 07:42:43
Bugarskauvoz 710 MW Moldovaizvoz 465 MW Srbijaizvoz 244 MW Ukrajinaizvoz 61 MW Mađarskauvoz 13 MW2.850 MW izvan pogona sada
| Jedinica | Izgubljeno | Razdoblje | |
|---|---|---|---|
| NPP CernavodaNuklearna energija · CNE__U1_RET_CA | 650 MW | 28. srp – 20. ruj | remont |
| NPP CernavodaNuklearna energija · CNE__U2_RET_CA | 650 MW | 13. kol – 20. ruj | remont |
| HPP VidraruAkumulacijske hidroelektrane | 219 MW | 17. pro – 14. sij | ispad |
| HPP Portile de Fier IProtočne hidroelektrane · ChePortileDeFier_PFIERI3_CA | 194 MW | 15. srp – 25. lis | ispad |
| HPP Portile de Fier IProtočne hidroelektrane | 194 MW | 1. ruj – 26. ožu | ispad |
| TPP Bucuresti VestPrirodni plin | 171 MW | 30. tra – 15. stu | ispad |
| TPP CraiovaLignit | 130 MW | 12. ruj – 14. ruj | ispad |
| HPP Raul MareAkumulacijske hidroelektrane · CheRetezat_RIUM1_CA | 110 MW | 15. pro – 30. ruj | ispad |
| HPP Raul MareAkumulacijske hidroelektrane | 100 MW | 13. ruj – 25. ruj | najavljeno |
| HPP Raul MareAkumulacijske hidroelektrane · CheRetezat_RIUM2_CA | 100 MW | 11. ruj – 28. ruj | ispad |
i još 5
Koliko prozumeri proizvode u ovom trenutku
Procijenjena proizvodnja za ovaj sat, uz instaliranu snagu i uz izmjerenu potrošnju zemlje.
procjena za 13. 09. 2026. 07:42:43
Izvedeno, a ne izmjereno. Velike sunčane elektrane šalju podatke, pa znamo njihov trenutačni faktor iskorištenja — 1,4%, odnosno proizvodnju od 46 MW uz instaliranu snagu od 3.395 MW. Isto sunce obasjava cijelu zemlju, pa taj faktor primjenjujemo na instaliranu snagu prozumera. Pogreška iznosi desetke posto: krov nema nagib sunčane elektrane, a zasjenjenje i snijeg nisu uključeni u izračun.
Današnje skladištenje, sat po sat
Izvedeno, a ne očitano iz ključa: proizvodnja koju podaci uključuju u ukupni iznos, a ne raščlanjuju — po ponašanju, pražnjenje baterija. Stupac je prosjek sata, a točkasta linija vršna snaga u satu.
podaci uživo · stanje: 13. 09. 2026. 07:42:43
Podaci koje objavljuje Transelectrica nemaju ključ za skladištenje. Brojka je razlika između objavljenog ukupnog iznosa i imenovanih izvora: stalna noću, blizu nule danju — ponašanje baterije koja se prazni. To je zaključak označen kao takav, a ne mjerenje.
Kako smo procijenili 264 g CO₂/kWh
Ovo je procjena, a ne mjerenje. Za ovu zemlju ne postoji službeno mjerenje ugljičnog intenziteta, pa ga računamo iz strukture proizvodnje.
Σ(proizvodnja izvora × faktor izvora) / Σ(proizvodnja), na pozitivnim vrijednostima, s faktorima životnog ciklusa.
Faktori su vrijednosti životnog ciklusa — uključuju izgradnju i gorivo, a ne samo izgaranje. Zato sunce, vjetar i nuklearna energija nisu nula. Izvor: IPCC AR5 WG3, Anexa III, Tabelul A.III.2 (mediane), verzija 1.
| Izvor | MW | g/kWh |
|---|---|---|
| Vjetar na kopnu | 1.574 | 11 |
| Prirodni plin | 1.223 | 490 |
| Kameni ugljen | 708 | 820 |
| Akumulacijske hidroelektrane | 687 | 24 |
| Protočne hidroelektrane | 457 | 24 |
| Ostali izvori | 53 | 490 |
| Sunčeva energija | 46 | 45 |
| Biomasa | 45 | 230 |
| Izvor | Snaga (MW) | Udio |
|---|---|---|
| Akumulacijske hidroelektrane | 3.404+52 | 19,0% |
| Vjetar na kopnu | 3.068+41 | 17,2% |
| Sunčeva energija | 2.788+1.200 | 15,6% |
| Protočne hidroelektrane | 2.780 | 15,6% |
| Prirodni plin | 2.275+96 | 12,7% |
| Lignit | 1.557−470 | 8,7% |
| Nuklearna energija | 1.300 | 7,3% |
| Ostali izvori | 493+356 | 2,8% |
| Biomasa | 119 | 0,7% |
| Kameni ugljen | 90−45 | 0,5% |
Kako se računa udio obnovljivih izvora
Σ(obnovljivi izvori, samo pozitivne vrijednosti) / Σ(svi izvori, samo pozitivne).
Brojnik: Vjetar na kopnu, Akumulacijske hidroelektrane, Protočne hidroelektrane, Sunčeva energija, Biomasa.
Nazivnik: 4.793 MW.
Crpno-akumulacijske hidroelektrane i otpad ne broje se kao obnovljivi izvori — prve bi energiju brojile dvaput, a drugi je djelomično fosilni i njegov se biogeni udio ne može pošteno izdvojiti.
Potrošnja — 24 sata
Točaka: 280, rezolucija: PT5M. Dugi rasponi poslužuju se iz unaprijed izračunanih agregata — grafikon za godinu dana iz podataka po minuti gurnuo bi stotine tisuća točaka u preglednik ni za što. Naša arhiva počinje: 2015-01-04 22:00 UTC.
Po izvorima
Svaki izvor ima vlastitu stranicu, s poviješću i kontekstom:
Sunčeva energija · Energija vjetra · Hidroenergija · Nuklearna energija · Električna energija iz prirodnog plina · Električna energija iz ugljena · Električna energija iz biomase
Elektroenergetski sustav Rumunjske
Rumunjska ima jednu od najuravnoteženijih struktura proizvodnje u Europi: hidroenergija, nuklearna energija, plin, ugljen, vjetar i sunce pridonose usporedivim udjelima, a nijedan izvor ne prevladava. Ta se ravnoteža izravno vidi na grafikonu strukture proizvodnje iznad — i upravo zato rumunjski sustav mirnije prolazi kroz cjenovne krize nego susjedi koji ovise o jednom izvoru.
Okosnicu sustava čine hidroelektrane na Dunavu i na unutarnjim rijekama, kojima većinom upravlja Hidroelectrica, te dvije nuklearne jedinice elektrane Cernavodă, koje zajedno gotovo bez prekida proizvode oko 1.300 MW. Na njih se nadovezuju vjetroelektrane u Dobrudži — među najvećima u jugoistočnoj Europi — i sunčane elektrane, kojih brzo ima sve više.
Rumunjska i njezini susjedi
Rumunjska mreža povezana je s Mađarskom, Srbijom, Bugarskom, Ukrajinom i Republikom Moldovom. Smjer razmjene mijenja se iz sata u sat: na dan jakog vjetra u Dobrudži Rumunjska izvozi, a zimske večeri bez vjetra uvozi. Tablica tokova iznad pokazuje stanje u ovom trenutku, granicu po granicu.
Veza s Republikom Moldovom ima svoju priču: od 2022. moldavski je sustav preko Rumunjske sinkroniziran s europskim, a rumunjski izvoz postao je važan dio potrošnje susjedne zemlje.
Odakle dolaze podaci
Brojke na ovoj stranici dolaze iz pogonskih podataka koje objavljuje Transelectrica, rumunjski operator prijenosnog sustava, a očitavamo ih svake minute. To su sirova mjerenja iz sustava SCADA — nisu potvrđena za obračun, ali su upravo ono što vidi nacionalni dispečer.
Kad vrijednost nedostaje, prikazujemo „—“, a ne nulu: nula je stvarno mjerenje (sunčane elektrane noću doista proizvode nulu); vrijednost koja nedostaje nešto je drugo. Cjelovita metodologija, uključujući način na koji procjenjujemo ugljični intenzitet, nalazi se na stranici o metodologiji.
Upozorenja
Primite obavijest preglednika kad se dogodi nešto do čega vam je stalo. Pravila se procjenjuju lokalno, na toku podataka uživo — rade dok je otvorena kartica sa stranicom. Upozorenja e-poštom stižu zajedno s korisničkim računima, u kasnijoj fazi.
Postavite ove podatke na svoju stranicu
Kopirajte isječak u nastavku. Widget se sam ažurira i u vašu stranicu ne učitava JavaScript.
<iframe src="https://euroenergy.live/widgets/country/romania?lang=hr" width="100%" height="370"
style="border:1px solid #dbe1ec;border-radius:12px;max-width:640px" loading="lazy"
title="Rumunjska — Električna energija u stvarnom vremenu"></iframe>
Izvor: ENTSO-E Transparency Platform, Transelectrica ·
udjeli se računaju na pozitivnim vrijednostima, jer sunčane elektrane noću uzimaju energiju iz mreže ·
JSON API: /api/v1/countries/RO/latest