Rumunija
RumunijaRO
5.000 MW proizvedeno
BG
MD
RS
UA
HU
Tržište energije
Cijena električne energije danas
Rezultat aukcije za dan unaprijed (vrijeme: Bukurešt).
Snimak mreže
Potrošnja, proizvodnja i bilans, ažurirani svake minute.
podaci uživo · stanje: 13. 9. 2026. u 08:17:39
Fizički prekogranični tokovi
Električna energija izmjerena pri prelasku svake granice (august 2026.), vrednovana po cijeni za dan unaprijed ove zone.
| Granica sa | Izlaz, MWh | po €/MWh | Ulaz, MWh | po €/MWh | Razlika € |
|---|---|---|---|---|---|
| Bugarska | 76.927 | 59,18 | 644.063 | 183,44 | −113.596.917 |
| Moldavija | 264.944 | 163,18 | 26.120 | 139,77 | 39.581.544 |
| Ukrajina | 37.765 | 129,82 | 179.131 | 156,83 | −23.189.501 |
| Mađarska | 106.485 | 123,93 | 105.218 | 157,88 | −3.415.277 |
| Srbija | 198.786 | 111,07 | 12.366 | 231,30 | 19.218.653 |
Bugarska
Moldavija
Ukrajina
Mađarska
Srbija81.401.497 € za 281.991 MWh koji su ostali u zemlji znači 288,67 € po megavat-satu, u mjesecu čiji je prosjek bio 151,10.
Prvi red je energija koja je zemlji trebala i koju je dobila. Druga dva — zajedno 38.792.546 € — ne potiču od toga koliko se prenijelo, nego od toga kada: jeftini sati za prodaju, skupi sati za kupovinu. To je cijena vremenskog nepoklapanja, a ne gubitak.
Fizički prekogranični tokovi i komercijalna trgovina električnom energijom mjere različite pojave. Podaci koje objavljuje ANRE prikazani su kao nezavisno zvanično mjerilo i ne treba ih tumačiti kao tačno usklađivanje.
Ovo nije faktura. Prekogranična električna energija ne prodaje se od zemlje do zemlje: tržišta su spojena, a fizički tok je ishod zajedničke aukcije. Ove brojke vrednuju izmjereni tok po cijeni za dan unaprijed vlastite zone, kako bi se oba smjera mogla porediti na istoj skali.
Tokovi su izmjereni, iz četvrt sata u četvrt sata; satne granice raspoređuju se na četiri četvrti sata koje pokrivaju, tako da svaki megavat-sat dobije cijenu koja je stvarno važila. Energija koja ulazi u zemlju nije isto što i energija koja se u njoj troši — dio prolazi dalje.
Kome smo prodavali energiju
Kome smo prodavali energiju kad im je trebala — posljednji period od 30 d
podaci za posljednji period od 30 d · obuhvaćeni dani: 29
-
Srbija 178,54 GWh
-
Moldavija 149,64 GWh
-
Mađarska 92,83 GWh
-
Bugarska 73,99 GWh
-
Ukrajina 31,16 GWh
Ono što smo slali susjedima, po granici. Energija je sabrana iz petnaestominutnih prosjeka za dane koje arhiva stvarno pokriva. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na obje liste: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugim izvozimo.
Od koga smo kupovali energiju
Ko nam je prodavao energiju kad nam je trebala — posljednji period od 30 d
podaci za posljednji period od 30 d · obuhvaćeni dani: 29
-
Bugarska 524,29 GWh
-
Ukrajina 165,62 GWh
-
Mađarska 164,57 GWh
-
Moldavija 40,91 GWh
-
Srbija 13,19 GWh
Ono što su nam susjedi slali, po granici. Energija je sabrana iz petnaestominutnih prosjeka za dane koje arhiva stvarno pokriva. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na obje liste: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugim izvozimo.
Udjeli izvora
Svaki izvor, s udjelom i faktorom emisije korištenim u procjeni emisija.
podaci uživo · stanje: 13. 9. 2026. u 08:17:39
-
Vjetar na kopnu 1.594MW 31,9%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Faktor emisije
- 11 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 3,5 g/kWh
-
Prirodni gas 1.214MW 24,3%
detalji
- Obnovljiv
- ne
- Faktor emisije
- 490 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 119,0 g/kWh
-
Kameni ugalj 710MW 14,2%
detalji
- Obnovljiv
- ne
- Faktor emisije
- 820 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 116,4 g/kWh
-
Akumulacione hidroelektrane 687MW 13,7%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Faktor emisije
- 24 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 3,3 g/kWh
-
Protočne hidroelektrane 448MW 9,0%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Faktor emisije
- 24 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 2,2 g/kWh
-
Solarna 247MW 4,9%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Faktor emisije
- 45 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 2,2 g/kWh
-
Ostali izvori 54MW 1,1%
detalji
- Obnovljiv
- ne
- Faktor emisije
- 490 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 5,3 g/kWh
-
Biomasa 46MW 0,9%
detalji
- Obnovljiv
- da
- Faktor emisije
- 230 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 2,1 g/kWh
Obnovljiva energija
Udio čistih izvora u ukupnoj proizvodnji.
podaci uživo · stanje: 13. 9. 2026. u 08:17:39
Strelice i brojke su izmjerene vrijednosti, stanje: 13. septembar u 05:17. Granica, trase dalekovoda 400 kV (broj: 460) i trafostanice (broj: 38) su stvarne. Označene elektrane su veliki orijentiri sistema, a ne potpuna lista.
Cijena upravo sada, u cijeloj Evropi
Interval koji je u toku, podaci uživo iz ovog trenutka, u svakoj zoni trgovanja za koju imamo cijenu.
podaci uživo · stanje: 13. 9. 2026. u 08:15:00
Prosjek zona: 137 EUR/MWh.
- Italija (CALABRIA) 227EUR/MWh
- Italija (CENTRE_NORTH) 227EUR/MWh
- Italija (CENTRE_SOUTH) 227EUR/MWh
- Italija (NORTH) 227EUR/MWh
- Italija (SARDINIA) 227EUR/MWh
- Italija (SICILY) 227EUR/MWh
- Italija (SOUTH) 227EUR/MWh
- Irska 217EUR/MWh
- Austrija 214EUR/MWh
- Slovenija 206EUR/MWh
- Bugarska 197EUR/MWh
- Španija 194EUR/MWh
- Portugal 189EUR/MWh
- Francuska 186EUR/MWh
- Belgija 184EUR/MWh
- Danska (DK1) 180EUR/MWh
- Danska (DK2) 179EUR/MWh
- Norveška (NO2) 172EUR/MWh
- Albanija 169EUR/MWh
- Kosovo 169EUR/MWh
- Švicarska 158EUR/MWh
- Poljska 148EUR/MWh
- Norveška (NO5) 145EUR/MWh
- Češka 141EUR/MWh
- Norveška (NO1) 138EUR/MWh
- Srbija 130EUR/MWh
- Crna Gora 127EUR/MWh
- Norveška (NO3) 88EUR/MWh
- Turska 21EUR/MWh
- Estonija 14EUR/MWh
- Litvanija 14EUR/MWh
- Latvija 14EUR/MWh
- Švedska (SE4) 11EUR/MWh
- Švedska (SE3) 10EUR/MWh
- Švedska (SE2) 7EUR/MWh
- Finska 6EUR/MWh
- Švedska (SE1) 6EUR/MWh
- Norveška (NO4) 1EUR/MWh
Veleprodajne cijene za interval koji obuhvata ovaj trenutak, za svaku zonu trgovanja posebno — zemlje s više zona pojavljuju se jednom za svaku zonu, s njenim kodom u zagradi. Prosjek je aritmetički po zonama, nije ponderisan potrošnjom: mala zona računa se jednako kao velika. Brojke ne uključuju mrežne tarife, akcize ni PDV.
Koliko je koštalo balansiranje u posljednja 24 sata
Proizvodnja i potrošnja nikada se ne poklapaju savršeno. Operator razliku pokriva preko balansnog tržišta, a ta energija ima vlastitu cijenu. Stupci pokazuju trošak balansiranja u svakom intervalu od 15 min.
podaci za posljednja 24 h · do 13. 9. 2026. u 08:00:00
Za 6.479,5 MWh balansne energije plaćeno je -6.820.865 lei, odnosno prosječno -1.053 lei/MWh. Najskuplji interval: 07:45, 42.778 lei.
Intervali s objavljenom cijenom: 96 od 96. Cijene su one koje za svaki interval dostavlja Transelectrica; konačne se utvrđuju pri mjesečnom obračunu i mogu se razlikovati.
Pozitivan debalans = sistem je imao viška energije (višak); negativan = nedostajalo mu je energije (manjak). Trošak je cijena debalansa pomnožena količinom; kod viška novac teče u suprotnom smjeru, pa je stupac negativan. Negativna cijena je stvarna: tada je onaj ko je imao viška energije platio da je se riješi.
Izvor: platforma za transparentnost ENTSO-E, članovi 17.1.G (cijene debalansa) i 17.1.H (količine debalansa), kako ih dostavlja Transelectrica.
Ko troši: osnova, radni ritam, dan
Procjena na osnovu oblika krivulje potrošnje, a ne mjerenje po kategorijama kupaca — to se ne objavljuje u stvarnom vremenu. Tri dijela: ono što nikada ne staje, ono što radnim danima radi u smjenama i ono što se uključuje tokom dana.
arhiva do 13. 9. 2026. u 05:00:00
U posljednjih sedam dana potrošnja je u prosjeku iznosila 5.362 MW i kretala se između 3.282 i 7.231 MW.
Kako je izmjereno: medijana sati 02–05 u nedjeljnim jutrima (4.714 MW; broj jutara: 8) i u jutrima radnih dana, od utorka do petka (5.207 MW; broj jutara: 32), u posljednjim sedmicama (broj sedmica: 8); prosjek za posljednjih sedam dana. Dijelovi se odsijecaju jedan od drugog redom i u zbiru daju tačno prosjek.
Dijelovi su oblici krivulje, a ne kategorije kupaca: osnova sadrži i frižider svakog domaćinstva i fabriku koja nikada ne staje; dan sadrži i fabrike s jednom smjenom. „Industrija“ i „domaćinstva“ bile bi riječi koje ovi podaci ne mogu odbraniti.
Prognoza potrošnje operatora
Koliko se očekuje da zemlja potroši, sat po sat, prema prognozi koju operator prenosnog sistema objavljuje za danas i sutra. Linija je prognoza; stupci su do sada izmjerena potrošnja.
prognoza izdata 13. 9. 2026. u 07:21:45 · ENTSO-E
Prognoza je od operatora prenosnog sistema, objavljena na njegovoj platformi — nije naš model. Revidira se tokom dana; za svaki sat prikazuje se najnovije izdanje. Tekući sat, u stupcima, pokazuje samo ono što se do sada nakupilo.
Tokovi uživo na interkonektorima
Tok izmjeren upravo sada na svakom fizičkom graničnom vodu, iz operativnog toka podataka.
podaci uživo · stanje: 13. 9. 2026. u 08:17:39
Bugarskauvoz 889 MW Moldavijaizvoz 569 MW Srbijaizvoz 267 MW Ukrajinaizvoz 166 MW Mađarskaizvoz 107 MW2.850 MW sada van pogona
| Jedinica | Izgubljeno | Period | |
|---|---|---|---|
| NPP CernavodaNuklearna · CNE__U1_RET_CA | 650 MW | 28. jul – 20. sep | održavanje |
| NPP CernavodaNuklearna · CNE__U2_RET_CA | 650 MW | 13. aug – 20. sep | održavanje |
| HPP VidraruAkumulacione hidroelektrane | 219 MW | 17. dec – 14. jan | prinudni ispad |
| HPP Portile de Fier IProtočne hidroelektrane · ChePortileDeFier_PFIERI3_CA | 194 MW | 15. jul – 25. okt | prinudni ispad |
| HPP Portile de Fier IProtočne hidroelektrane | 194 MW | 1. sep – 26. mar | prinudni ispad |
| TPP Bucuresti VestPrirodni gas | 171 MW | 30. apr – 15. nov | prinudni ispad |
| TPP CraiovaLignit | 130 MW | 12. sep – 14. sep | prinudni ispad |
| HPP Raul MareAkumulacione hidroelektrane · CheRetezat_RIUM1_CA | 110 MW | 15. dec – 30. sep | prinudni ispad |
| HPP Raul MareAkumulacione hidroelektrane | 100 MW | 13. sep – 25. sep | najavljeno |
| HPP Raul MareAkumulacione hidroelektrane · CheRetezat_RIUM2_CA | 100 MW | 11. sep – 28. sep | prinudni ispad |
i još 5
Koliko prozjumeri proizvode upravo sada
Procijenjena proizvodnja za ovaj sat, uz instalisanu snagu i uz izmjerenu potrošnju zemlje.
procjena za 13. 9. 2026. u 08:17:39
Izvedeno, ne izmjereno. Velike solarne elektrane dostavljaju podatke, pa znamo njihov trenutni faktor iskorištenja kapaciteta — 7,3%, odnosno 247 MW proizvedeno iz 3.395 MW instalisane snage. Isto sunce obasjava cijelu zemlju, pa taj faktor primjenjujemo na instalisanu snagu prozjumera. Greška se mjeri desetinama procenata: krov nema nagib solarne elektrane, a zasjenjenje i snijeg nisu uključeni u proračun.
Današnje skladištenje, sat po sat
Izvedeno, a ne očitano iz ključa: proizvodnja koju tok podataka uključuje u ukupan iznos bez razvrstavanja — po ponašanju, pražnjenje baterija. Stupac je prosjek sata, a tačkasta linija vršna snaga u satu.
podaci uživo · stanje: 13. 9. 2026. u 08:17:39
Tok podataka koji objavljuje Transelectrica nema ključ za skladištenje. Brojka je razlika između objavljenog ukupnog iznosa i imenovanih izvora: stalna noću, blizu nule danju — ponašanje baterije koja se prazni. To je zaključak označen kao takav, a ne mjerenje.
Kako smo procijenili 254 g CO₂/kWh
Ovo je procjena, a ne mjerenje. Za ovu zemlju ne postoji zvanično mjerenje intenziteta emisija, pa ga izračunavamo iz miksa proizvodnje.
Σ(proizvodnja izvora × faktor izvora) / Σ(proizvodnja), na pozitivnim vrijednostima, s faktorima životnog ciklusa.
Faktori su vrijednosti za životni ciklus — uključuju izgradnju i gorivo, a ne samo sagorijevanje. Zato sunce, vjetar i nuklearna energija nisu nula. Izvor: IPCC AR5 WG3, Anexa III, Tabelul A.III.2 (mediane), verzija 1.
| Izvor | MW | g/kWh |
|---|---|---|
| Vjetar na kopnu | 1.594 | 11 |
| Prirodni gas | 1.214 | 490 |
| Kameni ugalj | 710 | 820 |
| Akumulacione hidroelektrane | 687 | 24 |
| Protočne hidroelektrane | 448 | 24 |
| Solarna | 247 | 45 |
| Ostali izvori | 54 | 490 |
| Biomasa | 46 | 230 |
| Izvor | Snaga (MW) | Od ukupnog |
|---|---|---|
| Akumulacione hidroelektrane | 3.404+52 | 19,0% |
| Vjetar na kopnu | 3.068+41 | 17,2% |
| Solarna | 2.788+1.200 | 15,6% |
| Protočne hidroelektrane | 2.780 | 15,6% |
| Prirodni gas | 2.275+96 | 12,7% |
| Lignit | 1.557−470 | 8,7% |
| Nuklearna | 1.300 | 7,3% |
| Ostali izvori | 493+356 | 2,8% |
| Biomasa | 119 | 0,7% |
| Kameni ugalj | 90−45 | 0,5% |
Kako se izračunava udio obnovljivih izvora
Σ(obnovljivi izvori, samo pozitivne vrijednosti) / Σ(svi izvori, samo pozitivne).
Brojnik: Vjetar na kopnu, Akumulacione hidroelektrane, Protočne hidroelektrane, Solarna, Biomasa.
Nazivnik: 5.000 MW.
Reverzibilne hidroelektrane i otpad ne računaju se kao obnovljivi izvori — prve bi dvaput brojale istu energiju, a otpad je djelimično fosilan i njegov biogeni udio ne može se pošteno izdvojiti.
Potrošnja — 24 sata
Tačke: 279, rezolucija: PT5M. Dugi rasponi isporučuju se iz unaprijed izračunatih agregata — grafikon za godinu dana iz minutnih podataka gurnuo bi u pretraživač stotine hiljada tačaka bez ikakve svrhe. Naša arhiva počinje 2015-01-04 22:00 UTC.
Po izvorima
Svaki izvor ima vlastitu stranicu, s historijom i kontekstom:
Solarna energija · Energija vjetra · Hidroenergija · Nuklearna energija · Električna energija iz prirodnog gasa · Električna energija iz uglja · Električna energija iz biomase
Elektroenergetski sistem Rumunije
Rumunija ima jedan od najuravnoteženijih miksova proizvodnje u Evropi: hidroenergija, nuklearna energija, gas, ugalj, vjetar i sunce doprinose uporedivim udjelima, a nijedan izvor ne dominira. Ta ravnoteža se direktno vidi na grafikonu miksa iznad — i upravo zato rumunski sistem mirnije prolazi kroz cjenovne krize nego susjedi koji zavise od jednog izvora.
Okosnicu sistema čine hidroelektrane na Dunavu i na unutrašnjim rijekama, kojima većinom upravlja Hidroelectrica, i dvije nuklearne jedinice elektrane Cernavodă, koje zajedno gotovo bez prekida proizvode oko 1.300 MW. Na njih se nadovezuju vjetroelektrane u Dobrudži — među najvećim u jugoistočnoj Evropi — i solarna energija, koja brzo raste.
Rumunija i njeni susjedi
Rumunska mreža povezana je s Mađarskom, Srbijom, Bugarskom, Ukrajinom i Republikom Moldavijom. Smjer razmjene mijenja se iz sata u sat: na dan jakog vjetra u Dobrudži Rumunija izvozi, a zimske večeri bez vjetra uvozi. Tabela tokova iznad pokazuje stanje u ovom trenutku, granicu po granicu.
Veza s Republikom Moldavijom ima posebnu priču: od 2022. moldavski sistem je preko Rumunije sinhronizovan s evropskim, a rumunski izvoz postao je važan dio potrošnje susjedne zemlje.
Odakle dolaze podaci
Brojke na ovoj stranici dolaze iz operativnog toka podataka koji objavljuje Transelectrica, rumunski operator prenosnog sistema, a očitavamo ga svake minute. To su sirova mjerenja iz sistema SCADA — nisu potvrđena za obračun, ali su upravo ono što vidi nacionalni dispečer.
Kada vrijednost nedostaje, prikazujemo „—“, a ne nulu: nula je stvarno mjerenje (solarne elektrane noću zaista proizvode nulu); vrijednost koja nedostaje je nešto drugo. Kompletna metodologija, uključujući način na koji procjenjujemo intenzitet emisija, nalazi se na stranici o metodologiji.
Upozorenja
Primajte obavještenje u pretraživaču kada se dogodi nešto što vas zanima. Pravila se provjeravaju lokalno, na toku podataka uživo — rade dok je otvorena kartica sa stranicom. Upozorenja e-mailom stižu zajedno s korisničkim računima, u kasnijoj fazi.
Postavite ove podatke na svoju stranicu
Kopirajte isječak ispod. Vidžet se sam ažurira i ne učitava nikakav JavaScript u vašu stranicu.
<iframe src="https://euroenergy.live/widgets/country/romania?lang=bs" width="100%" height="370"
style="border:1px solid #dbe1ec;border-radius:12px;max-width:640px" loading="lazy"
title="Rumunija — Električna energija u stvarnom vremenu"></iframe>
Izvor: ENTSO-E Transparency Platform, Transelectrica ·
udjeli se računaju na pozitivnim vrijednostima, jer solarne elektrane noću uzimaju energiju iz mreže ·
JSON API: /api/v1/countries/RO/latest