Rumunjska
Tržište energije
Cijena električne energije danas
Rezultat dražbe dan unaprijed (vrijeme: Bukurešt).
Snimka mreže
Potrošnja, proizvodnja i saldo, ažurirano svake minute.
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:16:49
Fizički prekogranični tokovi
Električna energija izmjerena na prelasku svake granice (razdoblje: listopad 2026.), vrednovana po cijeni dan unaprijed ove zone.
| Granica | Izlaz, MWh | po €/MWh | Ulaz, MWh | po €/MWh | Razlika € |
|---|---|---|---|---|---|
| Bugarska | 102.198 | 195,64 | 567.870 | 267,57 | −131.949.469 |
| Mađarska | 39.998 | 146,44 | 251.009 | 246,00 | −55.891.766 |
| Ukrajina | 2.999 | 124,02 | 256.469 | 238,48 | −60.791.752 |
| Moldova | 222.657 | 262,89 | 19.588 | 206,04 | 54.499.451 |
| Srbija | 93.539 | 174,59 | 39.346 | 271,83 | 5.635.458 |
188.498.079 € za energiju koja je ostala u zemlji (672.891 MWh) daje 280,13 € po megavatsatu, u mjesecu s prosjekom od 239,21.
Prvi redak je energija koja je zemlji trebala i koju je dobila. Druga dva — zajedno 27.534.842 € — ne proizlaze iz toga koliko se prenijelo, nego kada: jeftini sati za prodaju, skupi sati za kupnju. To je cijena vremenskog nepodudaranja, a ne gubitak.
Fizički prekogranični tokovi i komercijalna trgovina električnom energijom mjere različite pojave. Podaci (ANRE) prikazuju se kao neovisna službena referenca i ne treba ih tumačiti kao točno usklađivanje.
Ovo nije račun. Prekogranična električna energija ne prodaje se od zemlje do zemlje: tržišta su povezana, a fizički tok rezultat je zajedničke dražbe. Ove brojke vrednuju izmjereni tok po vlastitoj cijeni dan unaprijed ove zone, kako bi se oba smjera mogla usporediti na istoj ljestvici.
Tokovi se mjere po petnaestominutnim intervalima; satne granice raspoređuju se na četiri četvrtine sata koje pokrivaju, tako da svaki megavatsat nailazi na cijenu koja je stvarno vrijedila. Energija koja ulazi u zemlju nije isto što i energija potrošena u njoj — dio samo prolazi.
Kome smo prodavali energiju
Kome smo prodavali energiju kad im je trebala — zadnje razdoblje od 30 d
podaci za zadnje razdoblje od 30 d · obuhvaćeno: 30 d
-
Moldova 226,69 GWh
-
Bugarska 117,28 GWh
-
Srbija 70,93 GWh
-
Mađarska 19,18 GWh
-
Ukrajina 1,11 GWh
Ono što smo slali susjedima, po granicama. Energija je zbrojena iz petnaestominutnih prosjeka tijekom dana koje arhiva stvarno obuhvaća. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na oba popisa: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugima izvozimo.
Od koga smo kupovali energiju
Tko nam je prodavao energiju kad nam je trebala — zadnje razdoblje od 30 d
podaci za zadnje razdoblje od 30 d · obuhvaćeno: 30 d
-
Bugarska 492,09 GWh
-
Mađarska 266,97 GWh
-
Ukrajina 264,47 GWh
-
Srbija 43,89 GWh
-
Moldova 21,26 GWh
Ono što su susjedi slali nama, po granicama. Energija je zbrojena iz petnaestominutnih prosjeka tijekom dana koje arhiva stvarno obuhvaća. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na oba popisa: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugima izvozimo.
Udjeli izvora
Svaki izvor, s udjelom i emisijskim faktorom upotrijebljenim u procjeni emisija ugljika.
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:16:49
-
Vjetar na kopnu 42% 2.825MW
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 11 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 4,7 g/kWh
-
Akumulacijske hidroelektrane 18% 1.206MW
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 24 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 4,3 g/kWh
-
Prirodni plin 16% 1.076MW
- Obnovljiv
- ne
- Emisijski faktor
- 490 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 79,2 g/kWh
-
Protočne hidroelektrane 12% 799MW
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 24 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 2,9 g/kWh
-
Kameni ugljen 10% 648MW
- Obnovljiv
- ne
- Emisijski faktor
- 820 g CO₂eq/kWh
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 79,9 g/kWh
-
Biomasa 1% 72MW
- Obnovljiv
- da
- Emisijski faktor
- 230 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 2,5 g/kWh
-
Ostali izvori 0% 28MW
- Obnovljiv
- ne
- Emisijski faktor
- 490 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
- Doprinos nacionalnom prosjeku
- 2,1 g/kWh
Obnovljiva energija
Udio čistih izvora u ukupnoj proizvodnji.
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:16:49
- Vjetar na kopnu2.825 MW
- Akumulacijske hidroelektrane1.206 MW
- Protočne hidroelektrane799 MW
- Biomasa72 MW
Strelice i brojke su mjerenja (stanje: 3. studenoga u 17:16). Stvarni su granica, trase 400 kV (460) i trafostanice (38). Označene elektrane velike su orijentacijske točke sustava, a ne potpun popis.
Razmjena sa susjedima
Zeleno = izvoz (Rumunjska), narančasto = uvoz (Rumunjska).
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:16:49
Cijena u ovom trenutku, u cijeloj Europi
Interval koji je u tijeku, podaci uživo iz ovog trenutka, u svakoj zoni trgovanja za koju imamo cijenu.
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:15:00
Rumunjska: 14. mjesto od 46, računajući od najskuplje. Točno jednako skupo kao i u drugim zonama: 4. Prosjek zona: 289 EUR/MWh.
-
1
Irska 555EUR/MWh
-
2
Albanija 365EUR/MWh
-
2
Kosovo 365EUR/MWh
-
4
Crna Gora 355EUR/MWh
-
5
Litva 352EUR/MWh
-
5
Latvija 352EUR/MWh
-
7
Srbija 342EUR/MWh
-
8
Sjeverna Makedonija 340EUR/MWh
-
9
Poljska 339EUR/MWh
-
10
Švedska (SE4) 335EUR/MWh
-
11
Švicarska 330EUR/MWh
-
12
Slovačka 329EUR/MWh
-
12
Danska (DK2) 329EUR/MWh
-
14
Mađarska 327EUR/MWh
-
14
Rumunjska 327EUR/MWh
-
14
Bugarska 327EUR/MWh
-
14
Grčka 327EUR/MWh
-
14
Austrija 327EUR/MWh
-
19
Hrvatska 325EUR/MWh
-
20
Italija (CALABRIA) 324EUR/MWh
-
20
Italija (CENTRE_NORTH) 324EUR/MWh
-
20
Italija (CENTRE_SOUTH) 324EUR/MWh
-
20
Italija (NORTH) 324EUR/MWh
-
20
Italija (SARDINIA) 324EUR/MWh
-
20
Italija (SICILY) 324EUR/MWh
-
20
Italija (SOUTH) 324EUR/MWh
-
20
Slovenija 324EUR/MWh
-
28
Češka 320EUR/MWh
-
29
Francuska 308EUR/MWh
-
29
Portugal 308EUR/MWh
-
31
Danska (DK1) 307EUR/MWh
-
31
Belgija 307EUR/MWh
-
33
Nizozemska 306EUR/MWh
-
33
Njemačka i Luksemburg 306EUR/MWh
-
35
Španjolska 303EUR/MWh
-
36
Švedska (SE3) 288EUR/MWh
-
37
Norveška (NO2) 229EUR/MWh
-
38
Estonija 223EUR/MWh
-
38
Finska 223EUR/MWh
-
40
Norveška (NO5) 196EUR/MWh
-
41
Norveška (NO1) 193EUR/MWh
-
42
Norveška (NO3) 86EUR/MWh
-
43
Turska 56EUR/MWh
-
44
Švedska (SE2) 37EUR/MWh
-
45
Švedska (SE1) 34EUR/MWh
-
46
Norveška (NO4) 16EUR/MWh
Veleprodajne cijene za interval koji obuhvaća ovaj trenutak, zonu trgovanja po zonu trgovanja — zemlje s više zona pojavljuju se jednom po zoni, s njezinom oznakom u zagradi. Prosjek je aritmetički među zonama, nije ponderiran potrošnjom: mala zona vrijedi koliko i velika. Brojke ne uključuju mrežne naknade, trošarinu ni PDV.
Koliko je stajalo uravnoteženje u zadnja 24 sata
Proizvodnja i potrošnja nikad se savršeno ne poklapaju. Operator razliku pokriva preko tržišta uravnoteženja, a ta energija ima vlastitu cijenu. Stupci pokazuju trošak uravnoteženja u svakom intervalu od 15 min.
podaci za zadnja 24 h · do 03. 11. 2026. 18:45:00
Za energiju uravnoteženja od 4.358,0 MWh plaćeno je −9.819.341 lei, odnosno prosječno −2.253 lei/MWh. Najskuplji interval: 07:00, 98.550 lei.
Intervali s objavljenom cijenom: 95 od 96. Cijene su one koje za svaki interval dostavlja Transelectrica; konačne se utvrđuju pri mjesečnom obračunu i mogu se razlikovati.
Pozitivno odstupanje = sustav je imao energije na pretek (višak); negativno = nedostajalo mu je (manjak). Trošak je cijena odstupanja pomnožena s količinom; pri višku novac teče u suprotnom smjeru, pa je stupac negativan. Negativna cijena je stvarna: tada je onaj tko je imao viška energije plaćao da je se riješi.
Izvor: platforma za transparentnost ENTSO-E, članci 17.1.G (cijene odstupanja) i 17.1.H (količine odstupanja), prema podacima koje dostavlja Transelectrica.
Tko troši: osnovica, radni ritam, dan
Procjena iz oblika krivulje potrošnje, a ne mjerenje po kategorijama kupaca — to se ne objavljuje u stvarnom vremenu. Tri dijela: ono što nikad ne staje, ono što radnim danima radi u smjenama i ono što se uključuje tijekom dana.
arhiva do 03. 11. 2026. 17:00:00
U zadnjih sedam dana potrošnja je u prosjeku iznosila 6.376 MW i kretala se između 4.779 i 8.079 MW.
Kako je izmjereno: medijan sati od 02 do 05 u nedjeljna jutra (4.542 MW; broj jutara: 8) i u radna jutra od utorka do petka (5.151 MW; broj jutara: 32), tijekom zadnjih tjedana (broj tjedana: 8); prosjek za zadnjih sedam dana. Dijelovi se jedan od drugoga odvajaju redom i zbrojeni daju točno prosjek.
Dijelovi su oblici krivulje, a ne kategorije kupaca: osnovica sadrži hladnjak svakog kućanstva kao i postrojenje koje nikad ne staje; dan sadrži i tvornice s jednom smjenom. „Industrija“ i „kućanstva“ bile bi riječi koje ovi podaci ne mogu obraniti.
Prognoza potrošnje operatora
Koliko bi zemlja trebala potrošiti, sat po sat, prema prognozi koju operator prijenosnog sustava objavljuje za danas i sutra. Linija je prognoza; stupci su dosad izmjerena potrošnja.
prognoza izdana 03. 11. 2026. 18:29:36 · ENTSO-E
Prognoza je prognoza operatora prijenosnog sustava, objavljena na njegovoj platformi — nije naš model. Revidira se tijekom dana; za svaki sat prikazuje se najnovije izdanje. Tekući sat, u stupcima, pokazuje samo ono što se dosad nakupilo.
Tokovi uživo na spojnim vodovima
Tok izmjeren u ovom trenutku na svakom fizičkom prekograničnom vodu, iz pogonskih podataka.
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:16:49
3.678 MW izvan pogona sada
| Jedinica | Izgubljeno | Razdoblje | |
|---|---|---|---|
| NPP CernavodaNuklearna energija · CNE__U1_RET_CA | 650 MW | 28. srp – 8. stu | remont |
| NPP CernavodaNuklearna energija · CNE__U2_RET_CA | 650 MW | 13. kol – 8. stu | remont |
| TPP CCCC Petrom BraziPrirodni plin | 306 MW | 3. stu – 3. stu | remont |
| TPP RovinariLignit · CTE_Rovinari_ROVI4_CA | 286 MW | 20. lis – 15. stu | ispad |
| HPP VidraruAkumulacijske hidroelektrane | 219 MW | 17. pro – 14. sij | ispad |
| HPP Portile de Fier IProtočne hidroelektrane | 194 MW | 1. stu – 3. pro | ispad |
| HPP Portile de Fier IProtočne hidroelektrane · ChePortileDeFier_PFIERI3_CA | 194 MW | 15. srp – 12. stu | ispad |
| HPP Portile de Fier IProtočne hidroelektrane | 194 MW | 1. ruj – 26. ožu | ispad |
| HPP Portile de Fier IProtočne hidroelektrane | 194 MW | 1. stu – 2. pro | ispad |
| TPP IernutPrirodni plin · Iernut_IERN5_CA | 188 MW | 2. stu – 15. stu | remont |
i još 8
Koliko prozumeri proizvode u ovom trenutku
Procijenjena proizvodnja za ovaj sat, uz instaliranu snagu i uz izmjerenu potrošnju zemlje.
procjena za 03. 11. 2026. 19:16:49
Izvedeno, a ne izmjereno. Velike sunčane elektrane šalju podatke, pa znamo njihov trenutačni faktor iskorištenja — 0,0%, odnosno proizvodnju od 0 MW uz instaliranu snagu od 3.395 MW. Isto sunce obasjava cijelu zemlju, pa taj faktor primjenjujemo na instaliranu snagu prozumera. Pogreška iznosi desetke posto: krov nema nagib sunčane elektrane, a zasjenjenje i snijeg nisu uključeni u izračun.
Sunce danas, sat po sat
Izmjereni satni prosjek za tekući lokalni dan. Tekući sat pokazuje samo ono što se dosad nakupilo.
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:16:49
Vjetar danas, sat po sat
Izmjereni satni prosjek za tekući lokalni dan. Tekući sat pokazuje samo ono što se dosad nakupilo.
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:16:49
Današnje skladištenje, sat po sat
Izvedeno, a ne očitano iz ključa: proizvodnja koju podaci uključuju u ukupni iznos, a ne raščlanjuju — po ponašanju, pražnjenje baterija. Stupac je prosjek sata, a točkasta linija vršna snaga u satu.
podaci uživo · stanje: 03. 11. 2026. 19:16:49
Podaci koje objavljuje Transelectrica nemaju ključ za skladištenje. Brojka je razlika između objavljenog ukupnog iznosa i imenovanih izvora: stalna noću, blizu nule danju — ponašanje baterije koja se prazni. To je zaključak označen kao takav, a ne mjerenje.
Kako smo procijenili 176 g CO₂/kWh
Ovo je procjena, a ne mjerenje. Za ovu zemlju ne postoji službeno mjerenje ugljičnog intenziteta, pa ga računamo iz strukture proizvodnje.
Σ(proizvodnja izvora × faktor izvora) / Σ(proizvodnja), na pozitivnim vrijednostima, s faktorima životnog ciklusa.
Faktori su vrijednosti životnog ciklusa — uključuju izgradnju i gorivo, a ne samo izgaranje. Zato sunce, vjetar i nuklearna energija nisu nula. Izvor: IPCC AR5 WG3, Anexa III, Tabelul A.III.2 (mediane), verzija 1.
| Izvor | MW | g/kWh |
|---|---|---|
| Vjetar na kopnu | 2.825 | 11 |
| Akumulacijske hidroelektrane | 1.206 | 24 |
| Prirodni plin | 1.076 | 490 |
| Protočne hidroelektrane | 799 | 24 |
| Kameni ugljen | 648 | 820 |
| Biomasa | 72 | 230 |
| Ostali izvori | 28 | 490 |
Vijesti iz energetike
Pogledajte sve vijesti| Izvor | Snaga (MW) | Udio |
|---|---|---|
| Akumulacijske hidroelektrane | 3.404+52 | 19,0% |
| Vjetar na kopnu | 3.068+41 | 17,2% |
| Sunčeva energija | 2.788+1.200 | 15,6% |
| Protočne hidroelektrane | 2.780 | 15,6% |
| Prirodni plin | 2.275+96 | 12,7% |
| Lignit | 1.557−470 | 8,7% |
| Nuklearna energija | 1.300 | 7,3% |
| Ostali izvori | 493+356 | 2,8% |
| Biomasa | 119 | 0,7% |
| Kameni ugljen | 90−45 | 0,5% |
Kako se računa udio obnovljivih izvora
Σ(obnovljivi izvori, samo pozitivne vrijednosti) / Σ(svi izvori, samo pozitivne).
Brojnik: Vjetar na kopnu, Akumulacijske hidroelektrane, Protočne hidroelektrane, Biomasa, Sunčeva energija.
Nazivnik: 6.654 MW.
Crpno-akumulacijske hidroelektrane i otpad ne broje se kao obnovljivi izvori — prve bi energiju brojile dvaput, a drugi je djelomično fosilni i njegov se biogeni udio ne može pošteno izdvojiti.
Potrošnja — 7 dana
Točaka: 166, rezolucija: PT60M. Dugi rasponi poslužuju se iz unaprijed izračunanih agregata — grafikon za godinu dana iz podataka po minuti gurnuo bi stotine tisuća točaka u preglednik ni za što. Naša arhiva počinje: 2015-01-04 22:00 UTC.
Po izvorima
Svaki izvor ima vlastitu stranicu, s poviješću i kontekstom:
Sunčeva energija · Energija vjetra · Hidroenergija · Nuklearna energija · Električna energija iz prirodnog plina · Električna energija iz ugljena · Električna energija iz biomase
Elektroenergetski sustav Rumunjske
Rumunjska ima jednu od najuravnoteženijih struktura proizvodnje u Europi: hidroenergija, nuklearna energija, plin, ugljen, vjetar i sunce pridonose usporedivim udjelima, a nijedan izvor ne prevladava. Ta se ravnoteža izravno vidi na grafikonu strukture proizvodnje iznad — i upravo zato rumunjski sustav mirnije prolazi kroz cjenovne krize nego susjedi koji ovise o jednom izvoru.
Okosnicu sustava čine hidroelektrane na Dunavu i na unutarnjim rijekama, kojima većinom upravlja Hidroelectrica, te dvije nuklearne jedinice elektrane Cernavodă, koje zajedno gotovo bez prekida proizvode oko 1.300 MW. Na njih se nadovezuju vjetroelektrane u Dobrudži — među najvećima u jugoistočnoj Europi — i sunčane elektrane, kojih brzo ima sve više.
Rumunjska i njezini susjedi
Rumunjska mreža povezana je s Mađarskom, Srbijom, Bugarskom, Ukrajinom i Republikom Moldovom. Smjer razmjene mijenja se iz sata u sat: na dan jakog vjetra u Dobrudži Rumunjska izvozi, a zimske večeri bez vjetra uvozi. Tablica tokova iznad pokazuje stanje u ovom trenutku, granicu po granicu.
Veza s Republikom Moldovom ima svoju priču: od 2022. moldavski je sustav preko Rumunjske sinkroniziran s europskim, a rumunjski izvoz postao je važan dio potrošnje susjedne zemlje.
Odakle dolaze podaci
Brojke na ovoj stranici dolaze iz pogonskih podataka koje objavljuje Transelectrica, rumunjski operator prijenosnog sustava, a očitavamo ih svake minute. To su sirova mjerenja iz sustava SCADA — nisu potvrđena za obračun, ali su upravo ono što vidi nacionalni dispečer.
Kad vrijednost nedostaje, prikazujemo „—“, a ne nulu: nula je stvarno mjerenje (sunčane elektrane noću doista proizvode nulu); vrijednost koja nedostaje nešto je drugo. Cjelovita metodologija, uključujući način na koji procjenjujemo ugljični intenzitet, nalazi se na stranici o metodologiji.
Upozorenja
Primite obavijest preglednika kad se dogodi nešto do čega vam je stalo. Pravila se procjenjuju lokalno, na toku podataka uživo — rade dok je otvorena kartica sa stranicom. Upozorenja e-poštom stižu zajedno s korisničkim računima, u kasnijoj fazi.
Postavite ove podatke na svoju stranicu
Kopirajte isječak u nastavku. Widget se sam ažurira i u vašu stranicu ne učitava JavaScript.
<iframe src="https://euroenergy.live/widgets/country/romania?lang=hr" width="100%" height="380"
style="border:1px solid #dbe1ec;border-radius:16px;max-width:400px" loading="lazy"
title="Rumunjska — Električna energija u stvarnom vremenu"></iframe>
Izvor: ENTSO-E Transparency Platform, Transelectrica ·
udjeli se računaju na pozitivnim vrijednostima, jer sunčane elektrane noću uzimaju energiju iz mreže ·
JSON API: /api/v1/countries/RO/latest