četvrtak, 5. novembar 2026. | Posljednje ažuriranje: 13:39 (po rumunskom vremenu)

Bosna i Hercegovina: energetske vijesti

Najvažnije energetske vijesti iz zemlje: Bosna i Hercegovina — struja, gas, cijene i infrastruktura.

Prikaži sve vijesti: Bosna i Hercegovina | Prikaži sve vijesti

Mreža Elektroprenos BiH modernizuje telekomunikacije: 46,7 miliona KM za pet firmi iz Bosne i Srbije Bosna i Hercegovina · 5. nov 2026.

Kompanija koja posjeduje prenosnu elektroenergetsku mrežu Bosne i Hercegovine dodijelila je grupi od pet firmi iz BiH i Srbije ugovor procijenjen na 46,7 miliona konvertibilnih maraka, oko 23,9 miliona eura, za modernizaciju telekomunikacionog sistema. Postojeća infrastruktura nije modernizovana od 2004. godine, a radovi po principu „ključ u ruke“ traju 36 mjeseci.

Najnovije vijesti

Vodonik

Sarajevo i Italija pokreću strategiju bosanskog vodika

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Bosna je zvanično otvorila svoj vodikov dosje: dvogodišnji projekat, pokrenut u Sarajevu uz podršku Centralnoevropske inicijative i italijanskog Ministarstva vanjskih poslova, proizvest će prvu nacionalnu strategiju i mapu puta za novo gorivo. Implementacija okuplja zagrebački konsalting Green Sustainable Solutions, strukovnu asocijaciju H2OIE, a s industrijske strane — upravo dva predvidljiva teškaša: Elektroprivredu BiH i Energoinvest. Program obećava ekspertske radionice, studijske posjete Uniji i savjetodavne misije, s deklarisanim ciljem identifikacije „potencijala, ograničenja i razvojnih prioriteta” integracije vodika u energetski sistem — od dekarbonizacije industrije do pozicioniranja na evropskom tržištu.

Obnovljivi izvori

43 ideje za prve energetske zajednice Bosne

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Evropski projekat EU4CAET predselektovao je 43 ideje za buduće prve zajednice obnovljive energije u Bosni i Hercegovini — škole, općine, udruženja stanara i građanske grupe koje žele zajedno proizvoditi, dijeliti i trošiti zelenu struju, po modelu već ustaljenom u Uniji. Za zemlju u kojoj je građanin uvijek bio samo pretplatnik — pasivni platiša na kraju žice entitetske elektroprivrede —, vježba je institucionalna premijera: zajednička energija traži pravni okvir, kooperativne distributere i povjerenje među komšijama, dakle upravo historijski deficitarne resurse. Tih 43 dosjea su, u suštini, 43 lokalna testa tog povjerenja.

Energija vjetra

Vlašić: drugo zeleno krilo EPBiH — 50 megavata vjetra iznad Travnika

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

U sjeni solarnog ugovora za Gračanicu, druga obnovljiva opklada Elektroprivrede BiH napreduje diskretnije: kompanija je osigurala koncesiju za vjetropark Vlašić, od 50 megavata, na planini koja dominira Travnikom — masivu-amblemu centralne Bosne, dosad poznatijem po pašnjacima, siru i skijanju nego po turbinama. Zajedno s 50 fotonaponskih megavata vršne snage kod Bugojna, Vlašić slaže prvu zelenu stotku elektroprivrede: za kompaniju čija vlastita proizvodnja danas u cijelosti počiva na lignitu i hidru, ova dva projekta nisu dekor godišnjeg izvještaja, nego početak jedine strategije koja joj može zaustaviti krvarenje — zamjenu skupih kriznih nabavki vlastitim elektronima, proizvedenim bez uglja i bez molitvi za kišu.

Kompanije

Gubitak u padu kod EPBiH: 50 miliona, nakon katastrofalne godine s 331

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Elektroprivreda BiH zatvorila je 2025. s gubitkom od 50,5 miliona maraka — 25,8 miliona eura —, poboljšanjem od 17% u odnosu na minus od 60,95 miliona iz 2024. i 8,8 miliona ispod vlastite revidirane prognoze; put nazad od katastrofe iz 2023., kad je rupa iznosila 331 milion, dakle se nastavlja, ali profitabilnost ostaje na horizontu, ne u bilansu. Uzroci su isti dvije godine zaredom: slaba hidrologija — izuzev marta i novembra — i vlastiti rudnici koji ne isporučuju planirani ugalj, što je kompaniju natjeralo da s tržišta kupi 244,8 gigavat-sati preko budžeta. Osoblje je poraslo na 3.910 zaposlenih, a budućnost se zove Vlašić — koncesionirani vjetropark od 50 megavata — i solar na Gračanici.

Energetska politika129 →

Energetska politika

Nijemci su otišli, Kinezi kucaju na vrata: geopolitička lekcija vjetra s Hrguda

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

U jednoj rečenici iz dokumentacije Hrguda stoji decenija balkanske geopolitike: „njemačka vlada povukla je svoje finansiranje 2023.” — odluka donesena na pozadini političkog zastranjivanja Republike Srpske —, a prazninu je popunio „interes kineskih kompanija”. EPC+F model tendera ozvaničava smjenu straže: tamo gdje zapadne razvojne banke uslovljavaju novac upravljanjem, kineski izvođači dolaze s finansiranjem u aktovci i bez političkih pitanja. Za Banju Luku to je ventil; za Sarajevo i Brisel, znak za uzbunu; za projekat — jedini preostali put do gradilišta.

Više vijesti

Mreža

1.700 obnovljenih kilometara: Elektrokrajina modernizuje mrežu EBRD-ovim novcem

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Najveći distributer struje u Republici Srpskoj, banjalučka Elektrokrajina — pet gradova, 16 općina, blizu 9.000 kvadratnih kilometara pokrivanja —, priprema modernizaciju mreže od 30 miliona eura: 700 kilometara srednjenaponskih i 1.000 kilometara niskonaponskih vodova biće sanirano, iz kredita od 38 miliona koji je EBRD odobrio Bosni i alocirao entitetu, od čega 8 miliona refinansira stariji zajam. Ciljevi koje navodi Vijeće ministara: bolji kvalitet i sigurnost snabdijevanja krajnjeg kupca i — detalj dugog dometa — povećan kapacitet za priključenje distribuiranih obnovljivih izvora.

Solarna energija

Dubovik: 99 megavata na 116 hektara — veliki privatni solar Krajine

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Dok državne elektroprivrede tek potpisuju svoje prve fotonaponske megavate, bosanski privatni sektor prelazi na drugu skalu: sarajevska firma GTI — Globalna trgovina i investicije — iznijela je na javnu raspravu studiju uticaja za solarnu elektranu Dubovik, od 80 do 99 megavata, na 116 hektara javnog zemljišta kod Krupe na Uni, na zapadu Republike Srpske. Projekat, koncesioniran u januaru 2025. na 50 godina, predviđa 139.360 panela od po 575 vati, organizovanih u deset funkcionalnih polja, s procijenjenom godišnjom proizvodnjom između 110 i 140 gigavat-sati. Ako se izgradi u cijelosti, bila bi ubjedljivo najveća solarna elektrana zemlje.

Gas

Bechtel i AAFS: tri gasne elektrane i tridesetogodišnja koncesija na stolu

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Pismo namjere koje su bosanskim vlastima poslali američki partneri — građevinski kolos Bechtel, kojeg predstavlja predsjednik za regije Justin Siberell, uz AAFS Infrastructure and Energy i generalnog savjetnika USTDA Sama Kwona — skicira najambiciozniji američki energetski paket u historiji zemlje: tri gasne elektrane, u zoni Mostara i u Tuzli, napajane LNG-om s hrvatskog terminala Krk kroz buduću Južnu interkonekciju, plus tridesetogodišnju koncesiju za AAFS na upravljanje cjevovodom. Turneja sastanaka pokrila je cijeli politički spektar — od Dragana Čovića do federalnog ministra Vedrana Lakića i v.d. predsjednice RS-a —, a Čovićeva poruka fiksira ulog: interkonekcija je „ključna za dugoročnu energetsku i političku stabilnost” zemlje.

Gas

Ruta Krk: Južna interkonekcija obećava Bosni drugu cijev

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Međudržavni sporazum koji su Bosna i Hrvatska potpisale o Južnoj gasnoj interkonekciji mijenja deceniju staru stvarnost: do danas je svaki kubni metar potrošen u Sarajevu ili Zenici ulazio u zemlju kroz jednu jedinu tačku, istočnom rutom preko Srbije. Cjevovod projektovan s juga — vezan za hrvatski sistem i, preko njega, za plutajući LNG terminal na Krku — donio bi alternativu za kojom planeri žude od kriza 2009. i 2022., a oko njega se već zgušnjavaju veliki interesi: od prvog federalnog zakona o gasu do američkog pisma namjere za tri gasne elektrane i tridesetogodišnje koncesije na budućoj magistrali. Ulog prevazilazi molekulu: radi se o tome ko snabdijeva, ko tranzitira i ko odlučuje u bosanskoj energetici narednih decenija.

Gas

Federacija piše svoj prvi zakon o gasu — s pogledom na terminal na Krku

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je nacrt svog prvog sveobuhvatnog zakona o prirodnom gasu — petog energetskog zakona u tri godine, naglašava ministar Vedran Lakić: pojačana zaštita potrošača, lakša promjena snabdjevača, nezavisan regulatorni nadzor i pravila usklađena s evropskom direktivom 2009/73, proširena i na biogas. Tajming nije slučajan: Bosna i Hrvatska nedavno su potpisale međudržavni sporazum o Južnoj gasnoj interkonekciji, cjevovodu koji bi zemlju povezao s LNG terminalom na otoku Krku — prvom stvarnom alternativom jedinoj sadašnjoj ruti snabdijevanja, onoj koja ulazi preko Srbije. „Uvodimo jasna pravila i stvaramo uslove za sigurnije i stabilnije snabdijevanje”, rezimira ministar.

Kompanije

30 miliona u narudžbama i partnerstvo sa Siemensom: Energoinvestova godina

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Iznad simboličnog ugovora s Elektroprivredom BiH, 2026. se ocrtava kao godina povratka za Energoinvest: blizu 30 miliona konvertibilnih maraka novih narudžbi prikupljenih od početka godine i — strateški dio — partnerstvo sa Siemens Energyjem koje sarajevskog proizvođača veže za evropske lance snabdijevanja upravo u trenutku kad globalna kriza transformatora svaki slobodni proizvodni kapacitet čini dragocjenom imovinom. Za kompaniju koja je izvozom prema osam tržišta preživljavala dok ju je domaće tržište zaobilazilo, poravnanje zvijezda — rekordna evropska potražnja, povraćeni domaći kupac, njemački partner — prilika je generacije.

Mreža

„Made in BiH”: Energoinvestovi transformatori vraćaju se u mrežu zemlje

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Konzorcij Energoinvesta iz Sarajeva i turskog partnera Energoina dobio je, na međunarodnom tenderu koji finansira Evropska investiciona banka, ugovor od 8,42 miliona maraka — 4,3 miliona eura — za isporuku uljnih distributivnih transformatora Elektroprivredi BiH. Detalj koji banalnu nabavku pretvara u industrijsku vijest: oprema će biti u cijelosti proizvedena u Bosni, u kompaniji koja godinama izvozi transformatore u Njemačku, Veliku Britaniju, Španiju, Brazil ili Srbiju, ali se tek sada masovno vraća u mrežu vlastite zemlje. „Dakle — Made in BiH”, poentira generalni direktor Mirza Ustamujić.

Analize

Singapur–Banja Luka–Trebinje: ko zapravo stoji iza giganta Leotara

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Korporativni detalj provučen kroz dosje Leotara zaslužuje vlastitu analizu: projektna kompanija iz Banje Luke nedavno je prešla s jednog singapurskog vlasnika, Everest Powera, na drugog, Zodic Energy — oba diskretna vozila iz jurisdikcije koja sve češće služi kao okretnica kineskog kapitala usmjerenog prema Balkanu. Uz strateški sporazum potpisan direktno s vladom Republike Srpske i presedan Gezhoube na hidroelektrani Dabar, slika sastavlja prepoznatljivu arhitekturu: mamutski projekti, politički odabrani, u vlasništvu offshore struktura i građeni od izvoznih šampiona Pekinga. Pitanje nije da li model isporučuje megavate — Dabar napreduje —, nego šta ostavlja iza sebe: infrastrukturu ili samo dug i ovisnost.

Energija vjetra

Leotar: 537 megavata na trebinjskoj planini — vjetro-rekord Balkana

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Na planini Leotar, iznad Trebinja, grupa Zhongbo — registrovana u Banjoj Luci, u vlasništvu preko entiteta iz Singapura — napreduje s dozvolama za najveći vjetropark ikad planiran na Zapadnom Balkanu: 86 turbina od po 6,25 megavata, ukupno 537,5 megavata, s procijenjenom proizvodnjom od 1,5 teravat-sati godišnje uz faktor iskorištenja od 32,4%. Studija uticaja ušla je u javnu raspravu u januaru, nakon što je gradska skupština odobrila zoning plan, a Republika Srpska je sa Zhongbom u septembru 2024. potpisala strateški sporazum o saradnji u obnovljivim izvorima koji najavljuje koncesiju. Poređenja radi: sadašnji lider regije, srbijanski Čibuk 1, ima 158 megavata.

Energetska politika

Nijemci su otišli, Kinezi kucaju na vrata: geopolitička lekcija vjetra s Hrguda

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

U jednoj rečenici iz dokumentacije Hrguda stoji decenija balkanske geopolitike: „njemačka vlada povukla je svoje finansiranje 2023.” — odluka donesena na pozadini političkog zastranjivanja Republike Srpske —, a prazninu je popunio „interes kineskih kompanija”. EPC+F model tendera ozvaničava smjenu straže: tamo gdje zapadne razvojne banke uslovljavaju novac upravljanjem, kineski izvođači dolaze s finansiranjem u aktovci i bez političkih pitanja. Za Banju Luku to je ventil; za Sarajevo i Brisel, znak za uzbunu; za projekat — jedini preostali put do gradilišta.

Cijena dan-unaprijed danas u Rumuniji (€/MWh)

00:00 260,26
01:00 274,63
02:00 287,86
03:00 286,20
04:00 288,36
05:00 298,98
06:00 296,23
07:00 347,42
08:00 339,50
09:00 331,17
10:00 310,44
11:00 266,90
12:00 243,37
13:00 243,38
14:00 269,10
15:00 417,07
16:00 384,26
17:00 374,42
18:00 374,42
19:00 374,42
20:00 378,45
21:00 378,96
22:00 374,23
23:00 341,04

Pogledajte evropsko tržište uživo →

Potrošnja Rumunije danas (MW)

00:00–01:00 · 5.819 MW 00:00 5.819 01:00–02:00 · 5.812 MW 01:00 5.812 02:00–03:00 · 5.524 MW 02:00 5.524 03:00–04:00 · 5.437 MW 03:00 5.437 04:00–05:00 · 5.508 MW 04:00 5.508 05:00–06:00 · 5.744 MW 05:00 5.744 06:00–07:00 · 6.211 MW 06:00 6.211 07:00–08:00 · 6.859 MW 07:00 6.859 08:00–09:00 · 7.124 MW 08:00 7.124 09:00–10:00 · 6.904 MW 09:00 6.904 10:00–11:00 · 6.600 MW 10:00 6.600 11:00–12:00 · 6.553 MW 11:00 6.553 12:00–13:00 · 6.308 MW 12:00 6.308 13:00–14:00 · 6.484 MW 13:00 6.484 6.484MW13:00–14:00

● sati niske potrošnje ● prosječna potrošnja ● vršni sati

Brzi podaci

Rumunija 322,5 €/MWh ▲ 7,5%

Francuska 261,4 €/MWh ▲ 5,5%

ažurirano 13:39

Pogledajte evropsko tržište uživo →

Arhiva vijesti

novembar 2026. 208oktobar 2026. 7septembar 2026. 994

Nedavne objave

55 toplijih javnih zgrada: Srednja Bosna dobija 16 miliona
29. sep 2026.

Vijesti po državama

Cijela Evropa 1Rumunija 47Grčka 38Italija 38Danska 37Finska 37Francuska 37Portugal 37Španija 37Austrija 36Češka 36Holandija 36Hrvatska 36Irska 36Norveška 36Njemačka 36Slovačka 36Srbija 36Švedska 36Belgija 35Mađarska 35Poljska 35Slovenija 35Albanija 33Bosna i Hercegovina 33Bugarska 33Estonija 33Island 33Latvija 33Litvanija 33Sjeverna Makedonija 33Turska 33Ukrajina 33Malta 32Luksemburg 31Ujedinjeno Kraljevstvo 7Švicarska 6Moldavija 5Azerbejdžan 3Crna Gora 3Kazahstan 3Kosovo 3Armenija 2Kipar 2Andora 1Gruzija 1Lihtenštajn 1San Marino 1
Oglas
Oglas

Ostale vijesti

Energija vjetra Hrgud, iz drugog pokušaja: 60 megavata na tenderu zajedno s finansiranjem 29. sep 2026. Analize Od lignita do svjetlosti: konverzija rudarskog zemljišta postaje firmina politika 29. sep 2026. Solarna energija Gračanica 1 i 2: prva velika solarna elektrana EPBiH rađa se na jalovištu rudnika 29. sep 2026. Električna energija 244 gigavat-sati s tržišta: zima u kojoj je Bosna kupovala umjesto da prodaje 29. sep 2026.

Objavljeni članci: 1240

Solarni kalkulatorKoliko košta i za koliko se isplati.Paneli, paneli s baterijom, ili samo baterija ako panele već imate. Kalkulator koristi sunčevo zračenje vašeg kraja, potrošnju kuće i lokalne cijene energije da procijeni trošak, godišnju uštedu i period povrata.Otvori stranicu →