29. sep 2026.

Bijeljina, grad koji želi da se grije iz dubina

Na suprotnom kraju zemlje od bušenja planiranih u Sarajevu, Bijeljina — grad u semberskoj ravnici, smješten iznad jednog od najperspektivnijih geotermalnih rezervoara Bosne — potpisala je ugovore za naučnu studiju svog potencijala: korak koji lokalne legende o vreloj vodi dijeli od bankabilnih toplifikacionih projekata. Semberija dijeli istu geološku strukturu s panonskim bazenom — podzemljem koje decenijama grije čitave gradove u Mađarskoj i Srbiji —, a termalne banje u zoni odavno dokazuju resurs; nedostajala je kvantifikacija: temperature, protoci, dubine, održivost eksploatacije. Upravo to gradska uprava sada naručuje.

Redakcija EuroEnergy · 1 min čitanja · ažurirano 30. sep 2026.

Bijeljina
Foto: Dalibor1997 · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons

Urbana geotermija ima nepravedno pravilo: resurs raspoređuje geologija, ne zasluga. Bijeljina spada u sretne gradove — leži na južnom rubu panonskog bazena, najdarežljivijeg toplotnog rezervoara Centralne Evrope —, a odluka da svoju sreću naučno izmjeri zaslužuje pozdrav kao model uprave.

Šta kaže regionalna geologija. Ispod semberskih sedimenata, dubinske vode dostižu temperature korisne za toplifikaciju na pristupačnim dubinama — mađarski i srpski susjedi iz istog bazena tako decenijama griju bolnice, plastenike i kvartove. Lokalne termalne banje živi su dokaz resursa; naručena studija prevodi dokaz u projektne parametre.

Zašto studija prije rupe. Geotermalne bušotine koštaju milione i skupo promašuju: pogrešno smješten bunar politički kompromituje temu za generaciju. Naučna studija — geofizika, modeliranje, reinterpretacija starih naftnih bušotina iz zone — smanjuje upravo taj rizik, pretvarajući istraživanje iz opklade u inženjering. To je ispravan red operacija, koji politička žurba u regiji često krši.

Perspektiva za grad. Geotermalna toplifikacija, makar djelimična, dala bi Bijeljini ono što malo bosanskih gradova ima: cijenu topline otkačenu od fosilnih tržišta i od politike. Za plastenike — prirodnu industriju ravnice —, geotermalna voda direktna je konkurentska prednost.

Nacionalna slika. Sarajevo buši za vrelom vodom, Bijeljina je mapira: bosanska geotermija, decenijama ignorisana, istovremeno hvata korijen na oba kraja zemlje. Resurs je uvijek bio tu; promijenila se samo ozbiljnost pogleda.

Obnovljivi izvori regije, u toku vijesti.

Ostale vijesti

Komentari

Budite prvi koji komentariše.

Komentari se prikazuju nakon odobrenja redakcije.

← Sve vijesti