Najvažnije energetske vijesti iz zemlje: Bosna i Hercegovina — struja, gas, cijene i infrastruktura.
Prikaži sve vijesti: Bosna i Hercegovina
| Prikaži sve vijesti
Gas
BH-Gas širi mrežu u Srednjoj Bosni i Zeničko-dobojskom kantonu: više od 3 miliona m³ gasa više mjesečno
Bosna i Hercegovina · 4. nov 2026.
Operator transportnog sistema BH-Gas saopćava da gasovodi Visoko–Brnjaci i Zenica–Travnik donose prirodni gas novim zajednicama u Federaciji BiH, a postojeće tržište raste za više od tri miliona kubnih metara mjesečno. Toplana u Travniku već je prešla s uglja na gas, a Zenica uskoro slijedi.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 3. nov 2026.
Gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom mrežom mogao bi ići novom trasom, za koju američka kompanija AAFS priprema studiju izvodljivosti. Federalni ministar energije Vedran Lakić želi da projekat što prije pređe iz pripreme u realizaciju.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Najveće aktivno energetsko gradilište Bosne vidi svoj kraj: hidroelektrana Dabar u istočnoj Hercegovini — 160 megavata, projektovana proizvodnja od 500 gigavat-sati godišnje — mora biti završena do kraja 2027., prema kalendaru koji je potvrdio ministar energetike RS-a Petar Đokić, opisujući je kao „izuzetan građevinski poduhvat, prvi te vrste u svijetu u XXI stoljeću”. Srce projekta od 339,5 miliona eura je dovodni tunel od 12 kilometara, skoro probijen, koji će vode nevesinjskog kraškog polja premjestiti prema turbinama; gradilište, otvoreno u junu 2023., proteže se na 40 kilometara i četiri općine, s Kinezima iz Gezhoube kao glavnim izvođačem i domaćim firmama Integral i Elnos uz njih.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Evropski projekat EU4CAET predselektovao je 43 ideje za buduće prve zajednice obnovljive energije u Bosni i Hercegovini — škole, općine, udruženja stanara i građanske grupe koje žele zajedno proizvoditi, dijeliti i trošiti zelenu struju, po modelu već ustaljenom u Uniji. Za zemlju u kojoj je građanin uvijek bio samo pretplatnik — pasivni platiša na kraju žice entitetske elektroprivrede —, vježba je institucionalna premijera: zajednička energija traži pravni okvir, kooperativne distributere i povjerenje među komšijama, dakle upravo historijski deficitarne resurse. Tih 43 dosjea su, u suštini, 43 lokalna testa tog povjerenja.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
U sjeni solarnog ugovora za Gračanicu, druga obnovljiva opklada Elektroprivrede BiH napreduje diskretnije: kompanija je osigurala koncesiju za vjetropark Vlašić, od 50 megavata, na planini koja dominira Travnikom — masivu-amblemu centralne Bosne, dosad poznatijem po pašnjacima, siru i skijanju nego po turbinama. Zajedno s 50 fotonaponskih megavata vršne snage kod Bugojna, Vlašić slaže prvu zelenu stotku elektroprivrede: za kompaniju čija vlastita proizvodnja danas u cijelosti počiva na lignitu i hidru, ova dva projekta nisu dekor godišnjeg izvještaja, nego početak jedine strategije koja joj može zaustaviti krvarenje — zamjenu skupih kriznih nabavki vlastitim elektronima, proizvedenim bez uglja i bez molitvi za kišu.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Elektroprivreda BiH zatvorila je 2025. s gubitkom od 50,5 miliona maraka — 25,8 miliona eura —, poboljšanjem od 17% u odnosu na minus od 60,95 miliona iz 2024. i 8,8 miliona ispod vlastite revidirane prognoze; put nazad od katastrofe iz 2023., kad je rupa iznosila 331 milion, dakle se nastavlja, ali profitabilnost ostaje na horizontu, ne u bilansu. Uzroci su isti dvije godine zaredom: slaba hidrologija — izuzev marta i novembra — i vlastiti rudnici koji ne isporučuju planirani ugalj, što je kompaniju natjeralo da s tržišta kupi 244,8 gigavat-sati preko budžeta. Osoblje je poraslo na 3.910 zaposlenih, a budućnost se zove Vlašić — koncesionirani vjetropark od 50 megavata — i solar na Gračanici.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Najveći distributer struje u Republici Srpskoj, banjalučka Elektrokrajina — pet gradova, 16 općina, blizu 9.000 kvadratnih kilometara pokrivanja —, priprema modernizaciju mreže od 30 miliona eura: 700 kilometara srednjenaponskih i 1.000 kilometara niskonaponskih vodova biće sanirano, iz kredita od 38 miliona koji je EBRD odobrio Bosni i alocirao entitetu, od čega 8 miliona refinansira stariji zajam. Ciljevi koje navodi Vijeće ministara: bolji kvalitet i sigurnost snabdijevanja krajnjeg kupca i — detalj dugog dometa — povećan kapacitet za priključenje distribuiranih obnovljivih izvora.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
U jednoj rečenici iz dokumentacije Hrguda stoji decenija balkanske geopolitike: „njemačka vlada povukla je svoje finansiranje 2023.” — odluka donesena na pozadini političkog zastranjivanja Republike Srpske —, a prazninu je popunio „interes kineskih kompanija”. EPC+F model tendera ozvaničava smjenu straže: tamo gdje zapadne razvojne banke uslovljavaju novac upravljanjem, kineski izvođači dolaze s finansiranjem u aktovci i bez političkih pitanja. Za Banju Luku to je ventil; za Sarajevo i Brisel, znak za uzbunu; za projekat — jedini preostali put do gradilišta.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Dok državne elektroprivrede tek potpisuju svoje prve fotonaponske megavate, bosanski privatni sektor prelazi na drugu skalu: sarajevska firma GTI — Globalna trgovina i investicije — iznijela je na javnu raspravu studiju uticaja za solarnu elektranu Dubovik, od 80 do 99 megavata, na 116 hektara javnog zemljišta kod Krupe na Uni, na zapadu Republike Srpske. Projekat, koncesioniran u januaru 2025. na 50 godina, predviđa 139.360 panela od po 575 vati, organizovanih u deset funkcionalnih polja, s procijenjenom godišnjom proizvodnjom između 110 i 140 gigavat-sati. Ako se izgradi u cijelosti, bila bi ubjedljivo najveća solarna elektrana zemlje.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Pismo namjere koje su bosanskim vlastima poslali američki partneri — građevinski kolos Bechtel, kojeg predstavlja predsjednik za regije Justin Siberell, uz AAFS Infrastructure and Energy i generalnog savjetnika USTDA Sama Kwona — skicira najambiciozniji američki energetski paket u historiji zemlje: tri gasne elektrane, u zoni Mostara i u Tuzli, napajane LNG-om s hrvatskog terminala Krk kroz buduću Južnu interkonekciju, plus tridesetogodišnju koncesiju za AAFS na upravljanje cjevovodom. Turneja sastanaka pokrila je cijeli politički spektar — od Dragana Čovića do federalnog ministra Vedrana Lakića i v.d. predsjednice RS-a —, a Čovićeva poruka fiksira ulog: interkonekcija je „ključna za dugoročnu energetsku i političku stabilnost” zemlje.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Međudržavni sporazum koji su Bosna i Hrvatska potpisale o Južnoj gasnoj interkonekciji mijenja deceniju staru stvarnost: do danas je svaki kubni metar potrošen u Sarajevu ili Zenici ulazio u zemlju kroz jednu jedinu tačku, istočnom rutom preko Srbije. Cjevovod projektovan s juga — vezan za hrvatski sistem i, preko njega, za plutajući LNG terminal na Krku — donio bi alternativu za kojom planeri žude od kriza 2009. i 2022., a oko njega se već zgušnjavaju veliki interesi: od prvog federalnog zakona o gasu do američkog pisma namjere za tri gasne elektrane i tridesetogodišnje koncesije na budućoj magistrali. Ulog prevazilazi molekulu: radi se o tome ko snabdijeva, ko tranzitira i ko odlučuje u bosanskoj energetici narednih decenija.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je nacrt svog prvog sveobuhvatnog zakona o prirodnom gasu — petog energetskog zakona u tri godine, naglašava ministar Vedran Lakić: pojačana zaštita potrošača, lakša promjena snabdjevača, nezavisan regulatorni nadzor i pravila usklađena s evropskom direktivom 2009/73, proširena i na biogas. Tajming nije slučajan: Bosna i Hrvatska nedavno su potpisale međudržavni sporazum o Južnoj gasnoj interkonekciji, cjevovodu koji bi zemlju povezao s LNG terminalom na otoku Krku — prvom stvarnom alternativom jedinoj sadašnjoj ruti snabdijevanja, onoj koja ulazi preko Srbije. „Uvodimo jasna pravila i stvaramo uslove za sigurnije i stabilnije snabdijevanje”, rezimira ministar.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Iznad simboličnog ugovora s Elektroprivredom BiH, 2026. se ocrtava kao godina povratka za Energoinvest: blizu 30 miliona konvertibilnih maraka novih narudžbi prikupljenih od početka godine i — strateški dio — partnerstvo sa Siemens Energyjem koje sarajevskog proizvođača veže za evropske lance snabdijevanja upravo u trenutku kad globalna kriza transformatora svaki slobodni proizvodni kapacitet čini dragocjenom imovinom. Za kompaniju koja je izvozom prema osam tržišta preživljavala dok ju je domaće tržište zaobilazilo, poravnanje zvijezda — rekordna evropska potražnja, povraćeni domaći kupac, njemački partner — prilika je generacije.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Konzorcij Energoinvesta iz Sarajeva i turskog partnera Energoina dobio je, na međunarodnom tenderu koji finansira Evropska investiciona banka, ugovor od 8,42 miliona maraka — 4,3 miliona eura — za isporuku uljnih distributivnih transformatora Elektroprivredi BiH. Detalj koji banalnu nabavku pretvara u industrijsku vijest: oprema će biti u cijelosti proizvedena u Bosni, u kompaniji koja godinama izvozi transformatore u Njemačku, Veliku Britaniju, Španiju, Brazil ili Srbiju, ali se tek sada masovno vraća u mrežu vlastite zemlje. „Dakle — Made in BiH”, poentira generalni direktor Mirza Ustamujić.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Korporativni detalj provučen kroz dosje Leotara zaslužuje vlastitu analizu: projektna kompanija iz Banje Luke nedavno je prešla s jednog singapurskog vlasnika, Everest Powera, na drugog, Zodic Energy — oba diskretna vozila iz jurisdikcije koja sve češće služi kao okretnica kineskog kapitala usmjerenog prema Balkanu. Uz strateški sporazum potpisan direktno s vladom Republike Srpske i presedan Gezhoube na hidroelektrani Dabar, slika sastavlja prepoznatljivu arhitekturu: mamutski projekti, politički odabrani, u vlasništvu offshore struktura i građeni od izvoznih šampiona Pekinga. Pitanje nije da li model isporučuje megavate — Dabar napreduje —, nego šta ostavlja iza sebe: infrastrukturu ili samo dug i ovisnost.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Na planini Leotar, iznad Trebinja, grupa Zhongbo — registrovana u Banjoj Luci, u vlasništvu preko entiteta iz Singapura — napreduje s dozvolama za najveći vjetropark ikad planiran na Zapadnom Balkanu: 86 turbina od po 6,25 megavata, ukupno 537,5 megavata, s procijenjenom proizvodnjom od 1,5 teravat-sati godišnje uz faktor iskorištenja od 32,4%. Studija uticaja ušla je u javnu raspravu u januaru, nakon što je gradska skupština odobrila zoning plan, a Republika Srpska je sa Zhongbom u septembru 2024. potpisala strateški sporazum o saradnji u obnovljivim izvorima koji najavljuje koncesiju. Poređenja radi: sadašnji lider regije, srbijanski Čibuk 1, ima 158 megavata.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
U jednoj rečenici iz dokumentacije Hrguda stoji decenija balkanske geopolitike: „njemačka vlada povukla je svoje finansiranje 2023.” — odluka donesena na pozadini političkog zastranjivanja Republike Srpske —, a prazninu je popunio „interes kineskih kompanija”. EPC+F model tendera ozvaničava smjenu straže: tamo gdje zapadne razvojne banke uslovljavaju novac upravljanjem, kineski izvođači dolaze s finansiranjem u aktovci i bez političkih pitanja. Za Banju Luku to je ventil; za Sarajevo i Brisel, znak za uzbunu; za projekat — jedini preostali put do gradilišta.
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Elektroprivreda Republike Srpske otvorila je tender za izgradnju vjetroparka Hrgud — 10 turbina i 60 megavata na istoimenoj visoravni u općini Berkovići, između Mostara i Trebinja, s procijenjenom proizvodnjom od 160 gigavat-sati godišnje i investicijom od 187 miliona maraka, oko 95,7 miliona eura. Odabrana formula govori sve o historiji projekta: EPC+F — izvođač mora donijeti i novac —, jer je godinama obećavano njemačko finansiranje povučeno 2023. iz političkih razloga, a interes koji je otad stigao uglavnom je kineski. Dokumentacija se preuzima do 1. oktobra, ponude se predaju do 12.
| 00:00 | 243,20 |
| 01:00 | 261,98 |
| 02:00 | 247,85 |
| 03:00 | 243,26 |
| 04:00 | 243,43 |
| 05:00 | 243,42 |
| 06:00 | 263,90 |
| 07:00 | 335,34 |
| 08:00 | 344,44 |
| 09:00 | 329,62 |
| 10:00 | 312,57 |
| 11:00 | 276,91 |
| 12:00 | 265,54 |
| 13:00 | 251,45 |
| 14:00 | 272,11 |
| 15:00 | 310,29 |
| 16:00 | 338,73 |
| 17:00 | 345,20 |
| 18:00 | 355,77 |
| 19:00 | 364,56 |
| 20:00 | 365,02 |
| 21:00 | 361,57 |
| 22:00 | 331,31 |
| 23:00 | 295,53 |
● sati niske potrošnje ● prosječna potrošnja ● vršni sati
ažurirano 23:33
55 toplijih javnih zgrada: Srednja Bosna dobija 16 miliona
29. sep 2026.
Rumunija 43
Grčka 34
Italija 34
Francuska 33
Portugal 33
Španija 33
Albanija 32
Austrija 32
Belgija 32Bosna i Hercegovina 32
Bugarska 32
Češka 32
Danska 32
Estonija 32
Finska 32
Holandija 32
Hrvatska 32
Irska 32
Island 32
Latvija 32
Litvanija 32
Mađarska 32
Norveška 32
Njemačka 32
Poljska 32
Sjeverna Makedonija 32
Slovačka 32
Slovenija 32
Srbija 32
Švedska 32
Turska 32
Ukrajina 32
Malta 31
Luksemburg 30
Armenija 2
Azerbejdžan 2
Crna Gora 2
Kazahstan 2
Kosovo 2
Moldavija 2
Švicarska 2
Ujedinjeno Kraljevstvo 2
Andora 1
Gruzija 1
Kipar 1
Lihtenštajn 1
Analize
Od lignita do svjetlosti: konverzija rudarskog zemljišta postaje firmina politika
29. sep 2026.
Solarna energija
Gračanica 1 i 2: prva velika solarna elektrana EPBiH rađa se na jalovištu rudnika
29. sep 2026.
Električna energija
244 gigavat-sati s tržišta: zima u kojoj je Bosna kupovala umjesto da prodaje
29. sep 2026.
Energetska politika
Peti zakon u tri godine: Federacija obnavlja svoje energetsko pravo
29. sep 2026.
Objavljeni članci: 1124
