subota, 24. oktobar 2026. | Posljednje ažuriranje: 20:42 (po rumunskom vremenu)

Bosna i Hercegovina: energetske vijesti

Najvažnije energetske vijesti iz zemlje: Bosna i Hercegovina — struja, gas, cijene i infrastruktura.

Prikaži sve vijesti: Bosna i Hercegovina | Prikaži sve vijesti

Hidroenergija Dabar ulazi u posljednju godinu: tunel od 12 kilometara skoro je gotov Bosna i Hercegovina · 29. sep 2026.

Najveće aktivno energetsko gradilište Bosne vidi svoj kraj: hidroelektrana Dabar u istočnoj Hercegovini — 160 megavata, projektovana proizvodnja od 500 gigavat-sati godišnje — mora biti završena do kraja 2027., prema kalendaru koji je potvrdio ministar energetike RS-a Petar Đokić, opisujući je kao „izuzetan građevinski poduhvat, prvi te vrste u svijetu u XXI stoljeću”. Srce projekta od 339,5 miliona eura je dovodni tunel od 12 kilometara, skoro probijen, koji će vode nevesinjskog kraškog polja premjestiti prema turbinama; gradilište, otvoreno u junu 2023., proteže se na 40 kilometara i četiri općine, s Kinezima iz Gezhoube kao glavnim izvođačem i domaćim firmama Integral i Elnos uz njih.

Električna energija

Kad ni kiša, ni rudnik ne isporučuju: anatomija bosanske elektro-godine

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Iznad brojke gubitka, izvještaj EPBiH za 2025. nudi rijedak rendgen balkanskog elektrosistema pod dvostrukim stresom: hidrologija je razočarala jedanaest mjeseci od dvanaest — samo mart i novembar donijeli su vodu iznad očekivanja —, a vlastiti rudnici ponovo su isporučili ispod plana uglja, pa je ukupna proizvodnja promašila revidiranu metu za 3,6%. U ogledalu, potrošnja je plan premašila za 0,5% — zima ne pregovara —, a razlika je pokrivena kako se uvijek pokriva: iz uvoza i s tržišta, s 244,8 gigavat-sati kupljenih preko budžeta, po cijenama trenutka. To je tačna mehanika kojom sistem građen na dvije noge — lignit i vodu — otkriva da obje istovremeno drhte.

Uvoz / Izvoz

Jadran protiv istočne rute: Bosna između dvije logike snabdijevanja

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Karta energetskih razmjena Bosne sprema se prepisati prvi put od izgradnje sistema: s jedne strane historijska istočna ruta — gas koji ulazi preko Srbije, tehničko i političko naslijeđe druge epohe —, s druge strane nastajuća jadranska ruta, sastavljena od LNG terminala na Krku, buduće Južne interkonekcije kroz Hrvatsku i eksplicitnog američkog interesa da u nju usidri elektrane i koncesiju na cjevovodu. Nije to prosto dupliranje cijevi, nego izbor između dvije komercijalne arhitekture: jedne s jednim dominantnim snabdjevačem i neprozirnim bilateralnim pregovorima, druge s pristupom globalnom LNG tržištu i cijenama formiranim javno. Između njih, Bosna ima da odigra rijetku kartu zemlje koju istovremeno svi obilaze.

Najnovije vijesti

Kompanije

Gubitak u padu kod EPBiH: 50 miliona, nakon katastrofalne godine s 331

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Elektroprivreda BiH zatvorila je 2025. s gubitkom od 50,5 miliona maraka — 25,8 miliona eura —, poboljšanjem od 17% u odnosu na minus od 60,95 miliona iz 2024. i 8,8 miliona ispod vlastite revidirane prognoze; put nazad od katastrofe iz 2023., kad je rupa iznosila 331 milion, dakle se nastavlja, ali profitabilnost ostaje na horizontu, ne u bilansu. Uzroci su isti dvije godine zaredom: slaba hidrologija — izuzev marta i novembra — i vlastiti rudnici koji ne isporučuju planirani ugalj, što je kompaniju natjeralo da s tržišta kupi 244,8 gigavat-sati preko budžeta. Osoblje je poraslo na 3.910 zaposlenih, a budućnost se zove Vlašić — koncesionirani vjetropark od 50 megavata — i solar na Gračanici.

Mreža

1.700 obnovljenih kilometara: Elektrokrajina modernizuje mrežu EBRD-ovim novcem

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Najveći distributer struje u Republici Srpskoj, banjalučka Elektrokrajina — pet gradova, 16 općina, blizu 9.000 kvadratnih kilometara pokrivanja —, priprema modernizaciju mreže od 30 miliona eura: 700 kilometara srednjenaponskih i 1.000 kilometara niskonaponskih vodova biće sanirano, iz kredita od 38 miliona koji je EBRD odobrio Bosni i alocirao entitetu, od čega 8 miliona refinansira stariji zajam. Ciljevi koje navodi Vijeće ministara: bolji kvalitet i sigurnost snabdijevanja krajnjeg kupca i — detalj dugog dometa — povećan kapacitet za priključenje distribuiranih obnovljivih izvora.

Solarna energija

Dubovik: 99 megavata na 116 hektara — veliki privatni solar Krajine

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Dok državne elektroprivrede tek potpisuju svoje prve fotonaponske megavate, bosanski privatni sektor prelazi na drugu skalu: sarajevska firma GTI — Globalna trgovina i investicije — iznijela je na javnu raspravu studiju uticaja za solarnu elektranu Dubovik, od 80 do 99 megavata, na 116 hektara javnog zemljišta kod Krupe na Uni, na zapadu Republike Srpske. Projekat, koncesioniran u januaru 2025. na 50 godina, predviđa 139.360 panela od po 575 vati, organizovanih u deset funkcionalnih polja, s procijenjenom godišnjom proizvodnjom između 110 i 140 gigavat-sati. Ako se izgradi u cijelosti, bila bi ubjedljivo najveća solarna elektrana zemlje.

Gas

Bechtel i AAFS: tri gasne elektrane i tridesetogodišnja koncesija na stolu

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Pismo namjere koje su bosanskim vlastima poslali američki partneri — građevinski kolos Bechtel, kojeg predstavlja predsjednik za regije Justin Siberell, uz AAFS Infrastructure and Energy i generalnog savjetnika USTDA Sama Kwona — skicira najambiciozniji američki energetski paket u historiji zemlje: tri gasne elektrane, u zoni Mostara i u Tuzli, napajane LNG-om s hrvatskog terminala Krk kroz buduću Južnu interkonekciju, plus tridesetogodišnju koncesiju za AAFS na upravljanje cjevovodom. Turneja sastanaka pokrila je cijeli politički spektar — od Dragana Čovića do federalnog ministra Vedrana Lakića i v.d. predsjednice RS-a —, a Čovićeva poruka fiksira ulog: interkonekcija je „ključna za dugoročnu energetsku i političku stabilnost” zemlje.

Više vijesti

Gas

Ruta Krk: Južna interkonekcija obećava Bosni drugu cijev

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Međudržavni sporazum koji su Bosna i Hrvatska potpisale o Južnoj gasnoj interkonekciji mijenja deceniju staru stvarnost: do danas je svaki kubni metar potrošen u Sarajevu ili Zenici ulazio u zemlju kroz jednu jedinu tačku, istočnom rutom preko Srbije. Cjevovod projektovan s juga — vezan za hrvatski sistem i, preko njega, za plutajući LNG terminal na Krku — donio bi alternativu za kojom planeri žude od kriza 2009. i 2022., a oko njega se već zgušnjavaju veliki interesi: od prvog federalnog zakona o gasu do američkog pisma namjere za tri gasne elektrane i tridesetogodišnje koncesije na budućoj magistrali. Ulog prevazilazi molekulu: radi se o tome ko snabdijeva, ko tranzitira i ko odlučuje u bosanskoj energetici narednih decenija.

Gas

Federacija piše svoj prvi zakon o gasu — s pogledom na terminal na Krku

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je nacrt svog prvog sveobuhvatnog zakona o prirodnom gasu — petog energetskog zakona u tri godine, naglašava ministar Vedran Lakić: pojačana zaštita potrošača, lakša promjena snabdjevača, nezavisan regulatorni nadzor i pravila usklađena s evropskom direktivom 2009/73, proširena i na biogas. Tajming nije slučajan: Bosna i Hrvatska nedavno su potpisale međudržavni sporazum o Južnoj gasnoj interkonekciji, cjevovodu koji bi zemlju povezao s LNG terminalom na otoku Krku — prvom stvarnom alternativom jedinoj sadašnjoj ruti snabdijevanja, onoj koja ulazi preko Srbije. „Uvodimo jasna pravila i stvaramo uslove za sigurnije i stabilnije snabdijevanje”, rezimira ministar.

Kompanije

30 miliona u narudžbama i partnerstvo sa Siemensom: Energoinvestova godina

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Iznad simboličnog ugovora s Elektroprivredom BiH, 2026. se ocrtava kao godina povratka za Energoinvest: blizu 30 miliona konvertibilnih maraka novih narudžbi prikupljenih od početka godine i — strateški dio — partnerstvo sa Siemens Energyjem koje sarajevskog proizvođača veže za evropske lance snabdijevanja upravo u trenutku kad globalna kriza transformatora svaki slobodni proizvodni kapacitet čini dragocjenom imovinom. Za kompaniju koja je izvozom prema osam tržišta preživljavala dok ju je domaće tržište zaobilazilo, poravnanje zvijezda — rekordna evropska potražnja, povraćeni domaći kupac, njemački partner — prilika je generacije.

Mreža

„Made in BiH”: Energoinvestovi transformatori vraćaju se u mrežu zemlje

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Konzorcij Energoinvesta iz Sarajeva i turskog partnera Energoina dobio je, na međunarodnom tenderu koji finansira Evropska investiciona banka, ugovor od 8,42 miliona maraka — 4,3 miliona eura — za isporuku uljnih distributivnih transformatora Elektroprivredi BiH. Detalj koji banalnu nabavku pretvara u industrijsku vijest: oprema će biti u cijelosti proizvedena u Bosni, u kompaniji koja godinama izvozi transformatore u Njemačku, Veliku Britaniju, Španiju, Brazil ili Srbiju, ali se tek sada masovno vraća u mrežu vlastite zemlje. „Dakle — Made in BiH”, poentira generalni direktor Mirza Ustamujić.

Analize

Singapur–Banja Luka–Trebinje: ko zapravo stoji iza giganta Leotara

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Korporativni detalj provučen kroz dosje Leotara zaslužuje vlastitu analizu: projektna kompanija iz Banje Luke nedavno je prešla s jednog singapurskog vlasnika, Everest Powera, na drugog, Zodic Energy — oba diskretna vozila iz jurisdikcije koja sve češće služi kao okretnica kineskog kapitala usmjerenog prema Balkanu. Uz strateški sporazum potpisan direktno s vladom Republike Srpske i presedan Gezhoube na hidroelektrani Dabar, slika sastavlja prepoznatljivu arhitekturu: mamutski projekti, politički odabrani, u vlasništvu offshore struktura i građeni od izvoznih šampiona Pekinga. Pitanje nije da li model isporučuje megavate — Dabar napreduje —, nego šta ostavlja iza sebe: infrastrukturu ili samo dug i ovisnost.

Energija vjetra

Leotar: 537 megavata na trebinjskoj planini — vjetro-rekord Balkana

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Na planini Leotar, iznad Trebinja, grupa Zhongbo — registrovana u Banjoj Luci, u vlasništvu preko entiteta iz Singapura — napreduje s dozvolama za najveći vjetropark ikad planiran na Zapadnom Balkanu: 86 turbina od po 6,25 megavata, ukupno 537,5 megavata, s procijenjenom proizvodnjom od 1,5 teravat-sati godišnje uz faktor iskorištenja od 32,4%. Studija uticaja ušla je u javnu raspravu u januaru, nakon što je gradska skupština odobrila zoning plan, a Republika Srpska je sa Zhongbom u septembru 2024. potpisala strateški sporazum o saradnji u obnovljivim izvorima koji najavljuje koncesiju. Poređenja radi: sadašnji lider regije, srbijanski Čibuk 1, ima 158 megavata.

Energetska politika

Nijemci su otišli, Kinezi kucaju na vrata: geopolitička lekcija vjetra s Hrguda

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

U jednoj rečenici iz dokumentacije Hrguda stoji decenija balkanske geopolitike: „njemačka vlada povukla je svoje finansiranje 2023.” — odluka donesena na pozadini političkog zastranjivanja Republike Srpske —, a prazninu je popunio „interes kineskih kompanija”. EPC+F model tendera ozvaničava smjenu straže: tamo gdje zapadne razvojne banke uslovljavaju novac upravljanjem, kineski izvođači dolaze s finansiranjem u aktovci i bez političkih pitanja. Za Banju Luku to je ventil; za Sarajevo i Brisel, znak za uzbunu; za projekat — jedini preostali put do gradilišta.

Energija vjetra

Hrgud, iz drugog pokušaja: 60 megavata na tenderu zajedno s finansiranjem

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Elektroprivreda Republike Srpske otvorila je tender za izgradnju vjetroparka Hrgud — 10 turbina i 60 megavata na istoimenoj visoravni u općini Berkovići, između Mostara i Trebinja, s procijenjenom proizvodnjom od 160 gigavat-sati godišnje i investicijom od 187 miliona maraka, oko 95,7 miliona eura. Odabrana formula govori sve o historiji projekta: EPC+F — izvođač mora donijeti i novac —, jer je godinama obećavano njemačko finansiranje povučeno 2023. iz političkih razloga, a interes koji je otad stigao uglavnom je kineski. Dokumentacija se preuzima do 1. oktobra, ponude se predaju do 12.

Analize

Od lignita do svjetlosti: konverzija rudarskog zemljišta postaje firmina politika

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Lokacija odabrana za Gračanicu 1 i 2 — vanjsko jalovište rudnika uglja — nije urbanistička slučajnost, nego novi balkanski šablon: nakon Oslomeja u Sjevernoj Makedoniji i sličnih projekata u Grčkoj i Mađarskoj, i Bosna svoje prve solarne megavate javne kompanije stavlja na zemlju već žrtvovanu industriji. Aritmetika je nepobjediva — javno zemljište bez sporova, naslijeđeni priključci, zajednice koje zadržavaju radna mjesta —, ali dublji ulog je pravno-politički: svako konvertovano jalovište pomjera raspravu o zatvaranju rudnika s „gubimo sve” na „mijenjamo namjenu”. Za zemlju s desetinama hiljada zaposlenih u lancu uglja, to pomjeranje okvira vrijedi koliko i sam projekat.

Solarna energija

Gračanica 1 i 2: prva velika solarna elektrana EPBiH rađa se na jalovištu rudnika

REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.

Državna Elektroprivreda BiH potpisala je s turskim izvođačem Girişim Elektrik ugovor od 53 miliona konvertibilnih maraka — 27,1 milion eura — za izgradnju svojih prvih fotonaponskih elektrana industrijskih razmjera: Gračanica 1 i 2, ukupno 50 megavata vršne snage, na vanjskom odlagalištu rudnika uglja Gračanica u općini Bugojno. Finansiranje dolazi od EBRD-a i UniCredit banke Mostar, a ugovor pokriva cijeli lanac, od projektovanja do puštanja u rad i održavanja. „Ključni korak u dugoročnoj strategiji energetske tranzicije”, kaže generalni direktor Sanel Buljubašić o rekultivisanom rudarskom zemljištu koje se „pretvara u mjesto proizvodnje čiste energije”.

Cijena dan-unaprijed danas u Rumuniji (€/MWh)

00:00 243,71
01:00 242,91
02:00 227,26
03:00 223,66
04:00 227,36
05:00 242,83
06:00 243,04
07:00 261,35
08:00 273,59
09:00 243,06
10:00 227,31
11:00 204,13
12:00 176,88
13:00 170,66
14:00 171,05
15:00 192,41
16:00 233,57
17:00 258,49
18:00 322,98
19:00 283,51
20:00 276,80
21:00 273,90
22:00 287,59
23:00 284,09

Pogledajte evropsko tržište uživo →

Potrošnja Rumunije danas (MW)

00:00–01:00 · 5.520 MW 00:00 01:00–02:00 · 5.345 MW 01:00 02:00–03:00 · 5.208 MW 02:00 03:00–04:00 · 5.165 MW 03:00 04:00–05:00 · 5.170 MW 04:00 05:00–06:00 · 5.201 MW 05:00 06:00–07:00 · 5.302 MW 06:00 07:00–08:00 · 5.610 MW 07:00 08:00–09:00 · 5.821 MW 08:00 09:00–10:00 · 5.705 MW 09:00 10:00–11:00 · 5.361 MW 10:00 11:00–12:00 · 5.006 MW 11:00 12:00–13:00 · 4.659 MW 12:00 13:00–14:00 · 4.506 MW 13:00 14:00–15:00 · 4.497 MW 14:00 15:00–16:00 · 4.593 MW 15:00 16:00–17:00 · 4.953 MW 16:00 17:00–18:00 · 5.756 MW 17:00 18:00–19:00 · 6.417 MW 18:00 19:00–20:00 · 6.727 MW 19:00 20:00–21:00 · 6.698 MW 20:00 6.698MW20:00–21:00

● sati niske potrošnje ● prosječna potrošnja ● vršni sati

Brzi podaci

Rumunija 241,3 €/MWh ▼ 3,6%

Francuska 48,8 €/MWh ▼ 33,0%

ažurirano 20:42

Pogledajte evropsko tržište uživo →

Arhiva vijesti

oktobar 2026. 6septembar 2026. 994

Nedavne objave

55 toplijih javnih zgrada: Srednja Bosna dobija 16 miliona
29. sep 2026.

Vijesti po državama

Cijela Evropa 1Rumunija 40Albanija 30Austrija 30Belgija 30Bosna i Hercegovina 30Bugarska 30Češka 30Danska 30Estonija 30Finska 30Francuska 30Grčka 30Holandija 30Hrvatska 30Irska 30Island 30Italija 30Latvija 30Litvanija 30Luksemburg 30Mađarska 30Malta 30Norveška 30Njemačka 30Poljska 30Portugal 30Sjeverna Makedonija 30Slovačka 30Slovenija 30Srbija 30Španija 30Švedska 30Turska 30Ukrajina 30
Oglas
Oglas

Ostale vijesti

Električna energija 244 gigavat-sati s tržišta: zima u kojoj je Bosna kupovala umjesto da prodaje 29. sep 2026. Energetska politika Peti zakon u tri godine: Federacija obnavlja svoje energetsko pravo 29. sep 2026. Tržište Izvođač donosi i novac: šta znači EPC+F, model tendera za Hrgud 29. sep 2026. Kompanije Girişim, Energoin, Zhongbo, Gezhouba: novi atlas graditelja Bosne 29. sep 2026.

Objavljeni članci: 1031