Azerbejdžan: proizvodnja vjetroelektrana i solarnih elektrana trebala bi do 2030. porasti na 4,4 TWh, pokazuje budžetska prognoza za 2027.

Proizvodnja električne energije u vjetroelektranama i solarnim elektranama Azerbejdžana trebala bi porasti s 3.009 GWh u 2027. na 4.408 GWh u 2030., prema srednjoročnim makroekonomskim prognozama priloženim prijedlogu državnog budžeta za 2027., koje je 4. novembra prenijela agencija Trend. U istom periodu potrošnja plina u termoelektranama smanjila bi se za otprilike trećinu.

Brojke. Najveći skok očekuje se 2028., kada bi proizvodnja iz vjetra i sunca dostigla 4.384 GWh, nakon čega bi se ustalila na oko 4,4 TWh: 4.414 GWh u 2029. i 4.408 GWh u 2030. Termoelektrane bi proizvele 21.957 GWh u 2027. i 24.283 GWh u 2030., 10,6 % više, dok bi se plin koji sagorijevaju smanjio s 2,416 na 1,572 milijarde kubnih metara.

Plin. Također na osnovu budžetskog paketa, agencija Report je izvijestila da se proizvodnja prirodnog plina u Azerbejdžanu u 2027. procjenjuje na 16,3 milijarde kubnih metara, 239,2 miliona kubnih metara (1,5 %) više od prognoze za ovu godinu. Budžet za 2027. polazi od cijene nafte od 65 dolara po barelu, prema AzerNewsu.

Plinska mreža. Tokom rasprave o budžetskom paketu u parlamentarnom odboru za ekonomsku politiku ministar finansija Sahil Babajev rekao je da prijedlog ne predviđa sredstva za proširenje plinske distributivne mreže i da bi SOCAR radove mogao finansirati iz raspoloživih sredstava ili investicijskih izvora. Za program javnih investicija izdvojeno je 5,3 milijarde manata (3,12 milijardi dolara); „očekujemo da će se jasnija slika pojaviti pred kraj godine”, rekao je Babajev, kojeg prenosi Report.

Kontekst. Budžetski dokument, prema Trendu, predviđa ubrzanje „zelene” tranzicije, povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, nove proizvodne kapacitete i modernizaciju mreže, kao i zone i koridore „zelene energije” te proširenje izvoza obnovljive energije.