Azerbajdžan: proizvodnja vjetroelektrana i sunčanih elektrana trebala bi do 2030. porasti na 4,4 TWh, pokazuje proračunska prognoza za 2027.

Proizvodnja električne energije u vjetroelektranama i sunčanim elektranama Azerbajdžana trebala bi porasti s 3.009 GWh u 2027. na 4.408 GWh u 2030., prema srednjoročnim makroekonomskim prognozama priloženima prijedlogu državnog proračuna za 2027., koje je 4. studenoga prenijela agencija Trend. U istom razdoblju potrošnja plina u termoelektranama smanjila bi se za otprilike trećinu.

Brojke. Najveći skok očekuje se 2028., kada bi proizvodnja iz vjetra i sunca dosegnula 4.384 GWh, nakon čega bi se ustalila na oko 4,4 TWh: 4.414 GWh u 2029. i 4.408 GWh u 2030. Termoelektrane bi proizvele 21.957 GWh u 2027. i 24.283 GWh u 2030., 10,6 % više, dok bi se plin koji izgaraju smanjio s 2,416 na 1,572 milijarde kubičnih metara.

Plin. Također na temelju proračunskog paketa agencija Report izvijestila je da se proizvodnja prirodnog plina u Azerbajdžanu u 2027. procjenjuje na 16,3 milijarde kubičnih metara, 239,2 milijuna kubičnih metara (1,5 %) više od prognoze za ovu godinu. Proračun za 2027. polazi od cijene nafte od 65 dolara po barelu, prema AzerNewsu.

Plinska mreža. Tijekom rasprave o proračunskom paketu u saborskom odboru za gospodarsku politiku ministar financija Sahil Babajev rekao je da prijedlog ne predviđa sredstva za proširenje plinske distribucijske mreže te da bi SOCAR radove mogao financirati iz raspoloživih sredstava ili investicijskih izvora. Za program javnih ulaganja izdvojeno je 5,3 milijarde manata (3,12 milijardi dolara); „očekujemo da će se jasnija slika pojaviti prema kraju godine”, rekao je Babajev, kojeg prenosi Report.

Kontekst. Proračunski dokument, prema Trendu, predviđa ubrzanje „zelene” tranzicije, povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, nove proizvodne kapacitete i modernizaciju mreže, kao i zone i koridore „zelene energije” te proširenje izvoza obnovljive energije.