Obnovljivi izvori
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Na suprotnom kraju zemlje od bušenja planiranih u Sarajevu, Bijeljina — grad u semberskoj ravnici, smješten iznad jednog od najperspektivnijih geotermalnih rezervoara Bosne — potpisala je ugovore za naučnu studiju svog potencijala: korak koji lokalne legende o vreloj vodi dijeli od bankabilnih toplifikacionih projekata. Semberija dijeli istu geološku strukturu s panonskim bazenom — podzemljem koje decenijama grije čitave gradove u Mađarskoj i Srbiji —, a termalne banje u zoni odavno dokazuju resurs; nedostajala je kvantifikacija: temperature, protoci, dubine, održivost eksploatacije. Upravo to gradska uprava sada naručuje.
Obnovljivi izvori
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Toplifikaciona kompanija bosanske prijestolnice, Toplane Sarajevo, raspisala je tender za istraživanje geotermalnih voda — prvi konkretan korak ideje o kojoj se raspravlja decenijama: grijanje dijela grada toplinom ispod njega, umjesto uvoznog gasa koji danas dominira miksom. Za grad-simbol zimskog zagađenja, stiješnjen među planinama koje smog drže u mjestu, ulog prevazilazi račun: svaka geotermalna gigakalorija zamijenila bi fosilno sagorijevanje u samom srcu atmosferskog bazena. Istraživanje će reći nudi li sarajevsko podzemlje potrebne protoke i temperature — odgovor koji dosad niko nije sistematski tražio bušilicom, a ne samo studijama.
Vodonik
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Bosna je zvanično otvorila svoj vodikov dosje: dvogodišnji projekat, pokrenut u Sarajevu uz podršku Centralnoevropske inicijative i italijanskog Ministarstva vanjskih poslova, proizvest će prvu nacionalnu strategiju i mapu puta za novo gorivo. Implementacija okuplja zagrebački konsalting Green Sustainable Solutions, strukovnu asocijaciju H2OIE, a s industrijske strane — upravo dva predvidljiva teškaša: Elektroprivredu BiH i Energoinvest. Program obećava ekspertske radionice, studijske posjete Uniji i savjetodavne misije, s deklarisanim ciljem identifikacije „potencijala, ograničenja i razvojnih prioriteta” integracije vodika u energetski sistem — od dekarbonizacije industrije do pozicioniranja na evropskom tržištu.
Obnovljivi izvori
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Evropski projekat EU4CAET predselektovao je 43 ideje za buduće prve zajednice obnovljive energije u Bosni i Hercegovini — škole, općine, udruženja stanara i građanske grupe koje žele zajedno proizvoditi, dijeliti i trošiti zelenu struju, po modelu već ustaljenom u Uniji. Za zemlju u kojoj je građanin uvijek bio samo pretplatnik — pasivni platiša na kraju žice entitetske elektroprivrede —, vježba je institucionalna premijera: zajednička energija traži pravni okvir, kooperativne distributere i povjerenje među komšijama, dakle upravo historijski deficitarne resurse. Tih 43 dosjea su, u suštini, 43 lokalna testa tog povjerenja.
Energija vjetra
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
U sjeni solarnog ugovora za Gračanicu, druga obnovljiva opklada Elektroprivrede BiH napreduje diskretnije: kompanija je osigurala koncesiju za vjetropark Vlašić, od 50 megavata, na planini koja dominira Travnikom — masivu-amblemu centralne Bosne, dosad poznatijem po pašnjacima, siru i skijanju nego po turbinama. Zajedno s 50 fotonaponskih megavata vršne snage kod Bugojna, Vlašić slaže prvu zelenu stotku elektroprivrede: za kompaniju čija vlastita proizvodnja danas u cijelosti počiva na lignitu i hidru, ova dva projekta nisu dekor godišnjeg izvještaja, nego početak jedine strategije koja joj može zaustaviti krvarenje — zamjenu skupih kriznih nabavki vlastitim elektronima, proizvedenim bez uglja i bez molitvi za kišu.
Kompanije
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Elektroprivreda BiH zatvorila je 2025. s gubitkom od 50,5 miliona maraka — 25,8 miliona eura —, poboljšanjem od 17% u odnosu na minus od 60,95 miliona iz 2024. i 8,8 miliona ispod vlastite revidirane prognoze; put nazad od katastrofe iz 2023., kad je rupa iznosila 331 milion, dakle se nastavlja, ali profitabilnost ostaje na horizontu, ne u bilansu. Uzroci su isti dvije godine zaredom: slaba hidrologija — izuzev marta i novembra — i vlastiti rudnici koji ne isporučuju planirani ugalj, što je kompaniju natjeralo da s tržišta kupi 244,8 gigavat-sati preko budžeta. Osoblje je poraslo na 3.910 zaposlenih, a budućnost se zove Vlašić — koncesionirani vjetropark od 50 megavata — i solar na Gračanici.
Mreža
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Najveći distributer struje u Republici Srpskoj, banjalučka Elektrokrajina — pet gradova, 16 općina, blizu 9.000 kvadratnih kilometara pokrivanja —, priprema modernizaciju mreže od 30 miliona eura: 700 kilometara srednjenaponskih i 1.000 kilometara niskonaponskih vodova biće sanirano, iz kredita od 38 miliona koji je EBRD odobrio Bosni i alocirao entitetu, od čega 8 miliona refinansira stariji zajam. Ciljevi koje navodi Vijeće ministara: bolji kvalitet i sigurnost snabdijevanja krajnjeg kupca i — detalj dugog dometa — povećan kapacitet za priključenje distribuiranih obnovljivih izvora.
Solarna energija
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Dok državne elektroprivrede tek potpisuju svoje prve fotonaponske megavate, bosanski privatni sektor prelazi na drugu skalu: sarajevska firma GTI — Globalna trgovina i investicije — iznijela je na javnu raspravu studiju uticaja za solarnu elektranu Dubovik, od 80 do 99 megavata, na 116 hektara javnog zemljišta kod Krupe na Uni, na zapadu Republike Srpske. Projekat, koncesioniran u januaru 2025. na 50 godina, predviđa 139.360 panela od po 575 vati, organizovanih u deset funkcionalnih polja, s procijenjenom godišnjom proizvodnjom između 110 i 140 gigavat-sati. Ako se izgradi u cijelosti, bila bi ubjedljivo najveća solarna elektrana zemlje.
Gas
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Pismo namjere koje su bosanskim vlastima poslali američki partneri — građevinski kolos Bechtel, kojeg predstavlja predsjednik za regije Justin Siberell, uz AAFS Infrastructure and Energy i generalnog savjetnika USTDA Sama Kwona — skicira najambiciozniji američki energetski paket u historiji zemlje: tri gasne elektrane, u zoni Mostara i u Tuzli, napajane LNG-om s hrvatskog terminala Krk kroz buduću Južnu interkonekciju, plus tridesetogodišnju koncesiju za AAFS na upravljanje cjevovodom. Turneja sastanaka pokrila je cijeli politički spektar — od Dragana Čovića do federalnog ministra Vedrana Lakića i v.d. predsjednice RS-a —, a Čovićeva poruka fiksira ulog: interkonekcija je „ključna za dugoročnu energetsku i političku stabilnost” zemlje.
Gas
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Međudržavni sporazum koji su Bosna i Hrvatska potpisale o Južnoj gasnoj interkonekciji mijenja deceniju staru stvarnost: do danas je svaki kubni metar potrošen u Sarajevu ili Zenici ulazio u zemlju kroz jednu jedinu tačku, istočnom rutom preko Srbije. Cjevovod projektovan s juga — vezan za hrvatski sistem i, preko njega, za plutajući LNG terminal na Krku — donio bi alternativu za kojom planeri žude od kriza 2009. i 2022., a oko njega se već zgušnjavaju veliki interesi: od prvog federalnog zakona o gasu do američkog pisma namjere za tri gasne elektrane i tridesetogodišnje koncesije na budućoj magistrali. Ulog prevazilazi molekulu: radi se o tome ko snabdijeva, ko tranzitira i ko odlučuje u bosanskoj energetici narednih decenija.
Gas
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je nacrt svog prvog sveobuhvatnog zakona o prirodnom gasu — petog energetskog zakona u tri godine, naglašava ministar Vedran Lakić: pojačana zaštita potrošača, lakša promjena snabdjevača, nezavisan regulatorni nadzor i pravila usklađena s evropskom direktivom 2009/73, proširena i na biogas. Tajming nije slučajan: Bosna i Hrvatska nedavno su potpisale međudržavni sporazum o Južnoj gasnoj interkonekciji, cjevovodu koji bi zemlju povezao s LNG terminalom na otoku Krku — prvom stvarnom alternativom jedinoj sadašnjoj ruti snabdijevanja, onoj koja ulazi preko Srbije. „Uvodimo jasna pravila i stvaramo uslove za sigurnije i stabilnije snabdijevanje”, rezimira ministar.
Kompanije
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Iznad simboličnog ugovora s Elektroprivredom BiH, 2026. se ocrtava kao godina povratka za Energoinvest: blizu 30 miliona konvertibilnih maraka novih narudžbi prikupljenih od početka godine i — strateški dio — partnerstvo sa Siemens Energyjem koje sarajevskog proizvođača veže za evropske lance snabdijevanja upravo u trenutku kad globalna kriza transformatora svaki slobodni proizvodni kapacitet čini dragocjenom imovinom. Za kompaniju koja je izvozom prema osam tržišta preživljavala dok ju je domaće tržište zaobilazilo, poravnanje zvijezda — rekordna evropska potražnja, povraćeni domaći kupac, njemački partner — prilika je generacije.
Mreža
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Konzorcij Energoinvesta iz Sarajeva i turskog partnera Energoina dobio je, na međunarodnom tenderu koji finansira Evropska investiciona banka, ugovor od 8,42 miliona maraka — 4,3 miliona eura — za isporuku uljnih distributivnih transformatora Elektroprivredi BiH. Detalj koji banalnu nabavku pretvara u industrijsku vijest: oprema će biti u cijelosti proizvedena u Bosni, u kompaniji koja godinama izvozi transformatore u Njemačku, Veliku Britaniju, Španiju, Brazil ili Srbiju, ali se tek sada masovno vraća u mrežu vlastite zemlje. „Dakle — Made in BiH”, poentira generalni direktor Mirza Ustamujić.
Analize
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Korporativni detalj provučen kroz dosje Leotara zaslužuje vlastitu analizu: projektna kompanija iz Banje Luke nedavno je prešla s jednog singapurskog vlasnika, Everest Powera, na drugog, Zodic Energy — oba diskretna vozila iz jurisdikcije koja sve češće služi kao okretnica kineskog kapitala usmjerenog prema Balkanu. Uz strateški sporazum potpisan direktno s vladom Republike Srpske i presedan Gezhoube na hidroelektrani Dabar, slika sastavlja prepoznatljivu arhitekturu: mamutski projekti, politički odabrani, u vlasništvu offshore struktura i građeni od izvoznih šampiona Pekinga. Pitanje nije da li model isporučuje megavate — Dabar napreduje —, nego šta ostavlja iza sebe: infrastrukturu ili samo dug i ovisnost.
Energija vjetra
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Na planini Leotar, iznad Trebinja, grupa Zhongbo — registrovana u Banjoj Luci, u vlasništvu preko entiteta iz Singapura — napreduje s dozvolama za najveći vjetropark ikad planiran na Zapadnom Balkanu: 86 turbina od po 6,25 megavata, ukupno 537,5 megavata, s procijenjenom proizvodnjom od 1,5 teravat-sati godišnje uz faktor iskorištenja od 32,4%. Studija uticaja ušla je u javnu raspravu u januaru, nakon što je gradska skupština odobrila zoning plan, a Republika Srpska je sa Zhongbom u septembru 2024. potpisala strateški sporazum o saradnji u obnovljivim izvorima koji najavljuje koncesiju. Poređenja radi: sadašnji lider regije, srbijanski Čibuk 1, ima 158 megavata.
Energetska politika
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
U jednoj rečenici iz dokumentacije Hrguda stoji decenija balkanske geopolitike: „njemačka vlada povukla je svoje finansiranje 2023.” — odluka donesena na pozadini političkog zastranjivanja Republike Srpske —, a prazninu je popunio „interes kineskih kompanija”. EPC+F model tendera ozvaničava smjenu straže: tamo gdje zapadne razvojne banke uslovljavaju novac upravljanjem, kineski izvođači dolaze s finansiranjem u aktovci i bez političkih pitanja. Za Banju Luku to je ventil; za Sarajevo i Brisel, znak za uzbunu; za projekat — jedini preostali put do gradilišta.
Energija vjetra
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Elektroprivreda Republike Srpske otvorila je tender za izgradnju vjetroparka Hrgud — 10 turbina i 60 megavata na istoimenoj visoravni u općini Berkovići, između Mostara i Trebinja, s procijenjenom proizvodnjom od 160 gigavat-sati godišnje i investicijom od 187 miliona maraka, oko 95,7 miliona eura. Odabrana formula govori sve o historiji projekta: EPC+F — izvođač mora donijeti i novac —, jer je godinama obećavano njemačko finansiranje povučeno 2023. iz političkih razloga, a interes koji je otad stigao uglavnom je kineski. Dokumentacija se preuzima do 1. oktobra, ponude se predaju do 12.
Analize
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Lokacija odabrana za Gračanicu 1 i 2 — vanjsko jalovište rudnika uglja — nije urbanistička slučajnost, nego novi balkanski šablon: nakon Oslomeja u Sjevernoj Makedoniji i sličnih projekata u Grčkoj i Mađarskoj, i Bosna svoje prve solarne megavate javne kompanije stavlja na zemlju već žrtvovanu industriji. Aritmetika je nepobjediva — javno zemljište bez sporova, naslijeđeni priključci, zajednice koje zadržavaju radna mjesta —, ali dublji ulog je pravno-politički: svako konvertovano jalovište pomjera raspravu o zatvaranju rudnika s „gubimo sve” na „mijenjamo namjenu”. Za zemlju s desetinama hiljada zaposlenih u lancu uglja, to pomjeranje okvira vrijedi koliko i sam projekat.
Solarna energija
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Državna Elektroprivreda BiH potpisala je s turskim izvođačem Girişim Elektrik ugovor od 53 miliona konvertibilnih maraka — 27,1 milion eura — za izgradnju svojih prvih fotonaponskih elektrana industrijskih razmjera: Gračanica 1 i 2, ukupno 50 megavata vršne snage, na vanjskom odlagalištu rudnika uglja Gračanica u općini Bugojno. Finansiranje dolazi od EBRD-a i UniCredit banke Mostar, a ugovor pokriva cijeli lanac, od projektovanja do puštanja u rad i održavanja. „Ključni korak u dugoročnoj strategiji energetske tranzicije”, kaže generalni direktor Sanel Buljubašić o rekultivisanom rudarskom zemljištu koje se „pretvara u mjesto proizvodnje čiste energije”.
Otvorili smo državu Bosna i Hercegovina, prema mjestu s kojeg dolazite. 
Rumunija 311,5 €/MWh 
Francuska 212,3 €/MWh 
Albanija 30
Austrija 30
Belgija 30
Bugarska 30
Češka 30
Danska 30
Estonija 30
Finska 30
Grčka 30
Holandija 30
Hrvatska 30
Irska 30
Island 30
Italija 30
Latvija 30
Litvanija 30
Luksemburg 30
Mađarska 30
Malta 30
Norveška 30
Njemačka 30
Poljska 30
Portugal 30
Sjeverna Makedonija 30
Slovačka 30
Slovenija 30
Srbija 30
Španija 30
Švedska 30
Turska 30
Ukrajina 30
