Gubitak u padu kod EPBiH: 50 miliona, nakon katastrofalne godine s 331
Elektroprivreda BiH zatvorila je 2025. s gubitkom od 50,5 miliona maraka — 25,8 miliona eura —, poboljšanjem od 17% u odnosu na minus od 60,95 miliona iz 2024. i 8,8 miliona ispod vlastite revidirane prognoze; put nazad od katastrofe iz 2023., kad je rupa iznosila 331 milion, dakle se nastavlja, ali profitabilnost ostaje na horizontu, ne u bilansu. Uzroci su isti dvije godine zaredom: slaba hidrologija — izuzev marta i novembra — i vlastiti rudnici koji ne isporučuju planirani ugalj, što je kompaniju natjeralo da s tržišta kupi 244,8 gigavat-sati preko budžeta. Osoblje je poraslo na 3.910 zaposlenih, a budućnost se zove Vlašić — koncesionirani vjetropark od 50 megavata — i solar na Gračanici.
Redakcija EuroEnergy · 
Bosna i Hercegovina · 1 min čitanja · ažurirano 30. sep 2026.
Bilansi balkanskih elektroprivreda čitaju se kao vremenske prognoze nekog drugog doba: kiša i rudnik još uvijek odlučuju sve. Brojke EPBiH za 2025. ipak zaslužuju pažljivo čitanje, jer se ispod crvene linije vidi obris kompanije koja pokušava promijeniti svoje ovisnosti.
Anatomija minusa. Proizvodnja 3,6% ispod revidiranog plana — malo vode, nedovoljno uglja —, potrošnja 0,5% iznad plana, razlika skupo kupljena s tržišta: 244,8 neplaniranih gigavat-sati. Klasični mehanizam makaza: varijabilni troškovi nabavke na rigidnim regulisanim prihodima. To što makaze sijeku sve manje — s 331 na 61 na 50 miliona — pokazuje operativnu disciplinu, ali i ovisnost ozdravljenja o vremenu.
Šta se u brojci ne vidi. Kompanija je vlastitu prognozu nadmašila za blizu 9 miliona — znak da je budžetiranje postalo realistično, prvi uslov kredibilnog oporavka. Zapošljavanja — plus stotinu ljudi za godinu — idu protiv intuicije štednje, ali odražavaju gradilišta koja se otvaraju i generaciju koja odlazi u penziju.
Ulozi na izlazu. Vlašić, 50 koncesioniranih megavata vjetra, i Gračanica, 50 ugovorenih solarnih megavata vršne snage: prvi stvarni koraci diversifikacije nakon decenija monokulture lignit-hidro. Svaki vlastiti zeleni megavat-sat rezat će upravo krizne nabavke koje danas kopaju bilans.
Donja linija. EPBiH više ne krvari; još ni ne napreduje. Test naredne dvije godine lako je formulisati, a teško položiti: da oporavak više ne zavisi od toga koliko kiše padne u slivu Neretve, nego od toga koliko kompanija proizvodi iz izvora koje kontroliše.
Kompanije regije, u toku vijesti.
Ostale vijesti
Komentari
Budite prvi koji komentariše.