Njemačka je 2025. platila neto 76 milijardi eura za uvoz energije, iako su količine pale za četvrtinu

Njemačka je 2025. potrošila oko 76 milijardi eura neto na uvoz fosilne energije, iako su uvezene količine u odnosu na 2015. pale za otprilike četvrtinu, pokazuje analiza Öko-Instituta koju je naručio WWF Njemačka, a organizacija ju je predstavila 5. studenoga. Iznos uzima u obzir prihode od izvoza.

Brojke. Prema WWF-u, neto troškovi uvoza iznosili su između 2015. i 2021. u prosjeku 61 milijardu eura godišnje, 2022. porasli su na 143 milijarde, a 2025. pali su na 76 milijardi. Njemačka uvozi gotovo svu naftu i oko 90 % potrebnog plina; neto uvoz pokrio je 2025. oko 66 % potrošnje primarne energije, prema Öko-Institutu. Promet čini 34 % računa, a industrija 25 %.

Europa. Na razini EU-a uvezene količine pale su u desetljeću za oko 10 %, ali su troškovi porasli za otprilike trećinu. WWF navodi neto troškove za 2025. od 296 milijardi eura, a nafta i plin zajedno čine gotovo 90 % računa. Prema pv magazineu, udio UPP-a u uvozu plina u EU porastao je s 10 % 2015. na 40 % 2025.

Što bi se moglo uštedjeti. Autori procjenjuju da bi elektrifikacija prometa, industrije i grijanja mogla ukloniti oko 40 % neto troškova uvoza iz 2025., odnosno oko 30 milijardi eura godišnje, a obnovljivi izvori i toplina okoliša još 30 %, oko 23 milijarde. Felix Matthes, koordinator istraživanja u Öko-Institutu, upozorio je da gospodarstvo ostaje ranjivo na međunarodne oscilacije cijena sve dok Njemačka uvozi velike količine nafte i plina.

Što slijedi. WWF upozorava da bi 2026. mogla dosegnuti ili premašiti razinu krizne 2023. i povezuje analizu s nadolazećim odlukama o mrežnom paketu i zakonu o obnovljivim izvorima energije (EEG), čije nacrte smatra nedostatnima. „Uvoz nafte i prirodnog plina Ahilova je peta energetske politike Europe i Njemačke”, izjavio je Felix Schmidt, energetski stručnjak WWF-a Njemačka.

Podaci o zemlji u stvarnom vremenu nalaze se na stranici zemlje.