lokalno vrijeme01:46UTC+1

Električna energija · stvarno vrijeme

Slovenija

sa zakašnjenjem zadnje očitanje 06. 11. 2026. 00:45:00 (Europe/Ljubljana) Cijene električne energije, interval po interval → Instalirana snaga →

SlovenijaSI proizvedeno 1.296 MW

uvoz 87 MW

Susjedi SI izvozi SI uvozi HRATITHU

Tržište energije

Cijena električne energije danas

Rezultat dražbe dan unaprijed (vrijeme: Ljubljana).

Interval po interval

Prosječna cijena danas 298,57€/MWh 0,299 €/kWh sada 257,34€/MWh interval 01:45–02:00 Sutra —€/MWh još nije objavljeno Zadnjih 30 dana 244,98€/MWh vremenski ponderirani prosjek

Snimka mreže

Potrošnja, proizvodnja i saldo, ažurirano svake minute.

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Nacionalna potrošnja

1.415MW

▲ +82 MW u odnosu na prije 24 h

Domaća proizvodnja

1.296MW

119 MW ispod potrošnje. Stvarni saldo na granicama mjeri se zasebno.

▲ +126 MW u odnosu na prije 24 h

Uvoz sada

87MW

Izmjereno na spojnim vodovima: 6,2 % potrošnje. Razlika od 119 MW u odnosu na „potrošnja minus proizvodnja“ očekivana je: objavljena proizvodnja po izvorima ne obuhvaća sve što se proizvede.

▲ +620 MW u odnosu na prije 24 h

Proizvodnja iz sunca

1MW

bez promjene u odnosu na prije 24 h

Nuklearna sada

692MW

53,4 % proizvodnje, temeljno opterećenje.

Cijena dan unaprijed

257,3EUR/MWh

CO₂, procjena

368g/kWhprocjena

Fizički prekogranični tokovi

Električna energija izmjerena na prelasku svake granice (razdoblje: listopad 2026.), vrednovana po cijeni dan unaprijed ove zone.

Fizički izvoz 1.131.638 MWh procijenjena tržišna vrijednost 246.599.819 €, po 217,91 €/MWh

Fizički uvoz 855.284 MWh procijenjena tržišna vrijednost 187.647.474 €, po 219,40 €/MWh

Procijenjena tržišna vrijednost 58.952.345 € prosjek mjeseca: 223,17 €/MWh

Granica	Izlaz, MWh	po €/MWh	Ulaz, MWh	po €/MWh	Razlika €
Italija	862.653	211,41	11.588	238,47	179.611.446
Austrija	25.028	109,90	601.092	236,10	−139.168.276
Hrvatska	224.207	249,45	94.218	162,14	40.652.552
Mađarska	19.751	280,74	148.386	186,60	−22.143.376

58.952.345 € za energiju koja je ostala u zemlji (276.354 MWh) daje 213,32 € po megavatsatu, u mjesecu s prosjekom od 223,17.

Energija koja je ostala, po prosječnoj cijeni mjeseca −61.674.511 104,6%
Ono što je ušlo stiglo je iznad tog prosjeka −3.227.863 5,5%
Ono što je izašlo otišlo je ispod njega 5.950.029 −10,1%

Prvi redak je energija koja je zemlji trebala i koju je dobila. Druga dva — zajedno 2.722.166 € — ne proizlaze iz toga koliko se prenijelo, nego kada: jeftini sati za prodaju, skupi sati za kupnju. To je cijena vremenskog nepodudaranja, a ne gubitak.

Službena provjera ČEKAJU SE SLUŽBENI PODACI ANRE-a

Fizički prekogranični tokovi i komercijalna trgovina električnom energijom mjere različite pojave. Podaci (ANRE) prikazuju se kao neovisna službena referenca i ne treba ih tumačiti kao točno usklađivanje.

Svi mjeseci, sve granice

Ovo nije račun. Prekogranična električna energija ne prodaje se od zemlje do zemlje: tržišta su povezana, a fizički tok rezultat je zajedničke dražbe. Ove brojke vrednuju izmjereni tok po vlastitoj cijeni dan unaprijed ove zone, kako bi se oba smjera mogla usporediti na istoj ljestvici.

Tokovi se mjere po petnaestominutnim intervalima; satne granice raspoređuju se na četiri četvrtine sata koje pokrivaju, tako da svaki megavatsat nailazi na cijenu koja je stvarno vrijedila. Energija koja ulazi u zemlju nije isto što i energija potrošena u njoj — dio samo prolazi.

Kome smo prodavali energiju

Kome smo prodavali energiju kad im je trebala — zadnje razdoblje od 30 d

podaci za zadnje razdoblje od 30 d · obuhvaćeno: 30 d

Italija 703,51 GWh

prosječno 554 MW · 69,2 %
Hrvatska 283,57 GWh

prosječno 507 MW · 27,9 %
Mađarska 27,77 GWh

prosječno 119 MW · 2,7 %
Austrija 2,00 GWh

prosječno 163 MW · 0,2 %

Ono što smo slali susjedima, po granicama. Energija je zbrojena iz petnaestominutnih prosjeka tijekom dana koje arhiva stvarno obuhvaća. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na oba popisa: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugima izvozimo.

Od koga smo kupovali energiju

Tko nam je prodavao energiju kad nam je trebala — zadnje razdoblje od 30 d

podaci za zadnje razdoblje od 30 d · obuhvaćeno: 30 d

Austrija 653,84 GWh

prosječno 924 MW · 79,6 %
Mađarska 100,76 GWh

prosječno 207 MW · 12,3 %
Hrvatska 41,40 GWh

prosječno 258 MW · 5,0 %
Italija 25,69 GWh

prosječno 172 MW · 3,1 %

Ono što su susjedi slali nama, po granicama. Energija je zbrojena iz petnaestominutnih prosjeka tijekom dana koje arhiva stvarno obuhvaća. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na oba popisa: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugima izvozimo.

Izvori energije

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Nuklearna energija

692MW

53,4 % od ukupnog

Lignit

365MW

28,1 % od ukupnog

Prirodni plin

158MW

12,2 % od ukupnog

Protočne hidroelektrane

59MW

4,5 % od ukupnog

Biomasa

16MW

1,2 % od ukupnog

Vjetar na kopnu

3MW

0,3 % od ukupnog

Ostali izvori

2MW

0,1 % od ukupnog

Sunčeva energija

1MW

0,1 % od ukupnog

Crpno-akumulacijske hidroelektrane

0MW

0,0 % od ukupnog

Nafta

0MW

0,0 % od ukupnog

Otpad

0MW

0,0 % od ukupnog

Udjeli izvora

Svaki izvor, s udjelom i emisijskim faktorom upotrijebljenim u procjeni emisija ugljika.

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Nuklearna energija 53% 692MW

Obnovljiv
ne
Emisijski faktor
12 g CO₂eq/kWh
Doprinos nacionalnom prosjeku
6,4 g/kWh
Lignit 28% 365MW

Obnovljiv
ne
Emisijski faktor
1.054 g CO₂eq/kWh
Doprinos nacionalnom prosjeku
296,6 g/kWh
Prirodni plin 12% 158MW

Obnovljiv
ne
Emisijski faktor
490 g CO₂eq/kWh
Doprinos nacionalnom prosjeku
59,9 g/kWh
Protočne hidroelektrane 5% 59MW

Obnovljiv
da
Emisijski faktor
24 g CO₂eq/kWh
Doprinos nacionalnom prosjeku
1,1 g/kWh
Biomasa 1% 16MW

Obnovljiv
da
Emisijski faktor
230 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
Doprinos nacionalnom prosjeku
2,8 g/kWh
Vjetar na kopnu 0% 3MW

Obnovljiv
da
Emisijski faktor
11 g CO₂eq/kWh
Doprinos nacionalnom prosjeku
0,0 g/kWh
Ostali izvori 0% 2MW

Obnovljiv
ne
Emisijski faktor
490 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
Doprinos nacionalnom prosjeku
0,7 g/kWh
Sunčeva energija 0% 1MW

Obnovljiv
da
Emisijski faktor
45 g CO₂eq/kWh
Doprinos nacionalnom prosjeku
0,0 g/kWh

Obnovljiva energija

Udio čistih izvora u ukupnoj proizvodnji.

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Protočne hidroelektrane59 MW
Biomasa16 MW
Vjetar na kopnu3 MW
Sunčeva energija1 MW

Energetski radar

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Strelice i brojke su mjerenja (stanje: 6. studenoga u 00:00). Prijenosna mreža nije prikazana: za ovu zemlju još nemamo njezine trase.

Razmjena sa susjedima

Zeleno = izvoz (Slovenija), narančasto = uvoz (Slovenija).

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Cijena u ovom trenutku, u cijeloj Europi

Interval koji je u tijeku, podaci uživo iz ovog trenutka, u svakoj zoni trgovanja za koju imamo cijenu.

podaci uživo · stanje: 06. 11. 2026. 01:45:00

Slovenija: 13. mjesto od 46, računajući od najskuplje. Prosjek zona: 206 EUR/MWh.

1 Irska 368EUR/MWh
2 Albanija 300EUR/MWh
2 Kosovo 300EUR/MWh
4 Sjeverna Makedonija 287EUR/MWh
5 Crna Gora 280EUR/MWh
6 Rumunjska 279EUR/MWh
7 Srbija 275EUR/MWh
7 Bugarska 275EUR/MWh
7 Grčka 275EUR/MWh
10 Austrija 263EUR/MWh
11 Hrvatska 260EUR/MWh
11 Mađarska 260EUR/MWh
13 Slovenija 257EUR/MWh
14 Slovačka 244EUR/MWh
15 Italija (CALABRIA) 243EUR/MWh
15 Italija (CENTRE_NORTH) 243EUR/MWh
15 Italija (CENTRE_SOUTH) 243EUR/MWh
15 Italija (NORTH) 243EUR/MWh
15 Italija (SARDINIA) 243EUR/MWh
15 Italija (SICILY) 243EUR/MWh
15 Italija (SOUTH) 243EUR/MWh
22 Češka 241EUR/MWh
22 Litva 241EUR/MWh
24 Španjolska 232EUR/MWh
24 Francuska 232EUR/MWh
24 Portugal 232EUR/MWh
27 Švedska (SE4) 230EUR/MWh
27 Danska (DK2) 230EUR/MWh
29 Belgija 229EUR/MWh
29 Njemačka i Luksemburg 229EUR/MWh
29 Danska (DK1) 229EUR/MWh
29 Nizozemska 229EUR/MWh
33 Norveška (NO2) 199EUR/MWh
34 Latvija 163EUR/MWh
34 Švicarska 163EUR/MWh
36 Norveška (NO5) 157EUR/MWh
36 Norveška (NO1) 157EUR/MWh
38 Poljska 148EUR/MWh
39 Norveška (NO3) 103EUR/MWh
40 Švedska (SE3) 71EUR/MWh
41 Estonija 70EUR/MWh
42 Turska 36EUR/MWh
43 Norveška (NO4) 18EUR/MWh
44 Finska 10EUR/MWh
45 Švedska (SE1) 9EUR/MWh
46 Švedska (SE2) 7EUR/MWh

Veleprodajne cijene za interval koji obuhvaća ovaj trenutak, zonu trgovanja po zonu trgovanja — zemlje s više zona pojavljuju se jednom po zoni, s njezinom oznakom u zagradi. Prosjek je aritmetički među zonama, nije ponderiran potrošnjom: mala zona vrijedi koliko i velika. Brojke ne uključuju mrežne naknade, trošarinu ni PDV.

Koliko je stajalo uravnoteženje u zadnja 24 sata

Izvor za ovu zemlju ne objavljuje ovaj skup podataka. Umjesto njega ništa se ne procjenjuje.

Tko troši: osnovica, radni ritam, dan

Procjena iz oblika krivulje potrošnje, a ne mjerenje po kategorijama kupaca — to se ne objavljuje u stvarnom vremenu. Tri dijela: ono što nikad ne staje, ono što radnim danima radi u smjenama i ono što se uključuje tijekom dana.

arhiva do 05. 11. 2026. 23:00:00

Osnovica, bez prestanka

1.019MW

62,3 % tjednog prosjeka · najniža razina u nedjelju noću: hladnjaci, poslužitelji, postrojenja koja nikad ne staju

Radni ritam

226MW

13,8 % tjednog prosjeka · koliko više nosi radna noć od nedjeljne noći: smjene

Dan

391MW

23,9 % tjednog prosjeka · ono što prosječno prelazi razinu radne noći: uredi, trgovine, budna kućanstva

U zadnjih sedam dana potrošnja je u prosjeku iznosila 1.636 MW i kretala se između 1.107 i 2.231 MW.

Kako je izmjereno: medijan sati od 02 do 05 u nedjeljna jutra (1.019 MW; broj jutara: 8) i u radna jutra od utorka do petka (1.245 MW; broj jutara: 32), tijekom zadnjih tjedana (broj tjedana: 8); prosjek za zadnjih sedam dana. Dijelovi se jedan od drugoga odvajaju redom i zbrojeni daju točno prosjek.

Dijelovi su oblici krivulje, a ne kategorije kupaca: osnovica sadrži hladnjak svakog kućanstva kao i postrojenje koje nikad ne staje; dan sadrži i tvornice s jednom smjenom. „Industrija“ i „kućanstva“ bile bi riječi koje ovi podaci ne mogu obraniti.

Prognoza potrošnje operatora

Koliko bi zemlja trebala potrošiti, sat po sat, prema prognozi koju operator prijenosnog sustava objavljuje za danas i sutra. Linija je prognoza; stupci su dosad izmjerena potrošnja.

prognoza izdana 06. 11. 2026. 01:45:24 · ENTSO-E

Prognoza operatora Izmjerena potrošnja, satni prosjek

Današnji vrh

1.935MW

u 09:00

Današnji minimum

1.376MW

u 00:45

Sljedeći sat

1.395MW

u 02:00

Sutrašnji vrh

—

Sutrašnja prognoza još nije objavljena.

Prognoza je prognoza operatora prijenosnog sustava, objavljena na njegovoj platformi — nije naš model. Revidira se tijekom dana; za svaki sat prikazuje se najnovije izdanje. Tekući sat, u stupcima, pokazuje samo ono što se dosad nakupilo.

Koliko prozumeri proizvode u ovom trenutku

Izvor za ovu zemlju ne objavljuje ovaj skup podataka. Umjesto njega ništa se ne procjenjuje.

Sunce danas, sat po sat

Izmjereni satni prosjek za tekući lokalni dan. Tekući sat pokazuje samo ono što se dosad nakupilo.

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Vjetar danas, sat po sat

Izmjereni satni prosjek za tekući lokalni dan. Tekući sat pokazuje samo ono što se dosad nakupilo.

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Današnje skladištenje, sat po sat

Izvedeno, a ne očitano iz ključa: proizvodnja koju podaci uključuju u ukupni iznos, a ne raščlanjuju — po ponašanju, pražnjenje baterija. Stupac je prosjek sata, a točkasta linija vršna snaga u satu.

status podataka: sa zakašnjenjem · stanje: 06. 11. 2026. 00:45:00

Podaci koje objavljuje Transelectrica nemaju ključ za skladištenje. Brojka je razlika između objavljenog ukupnog iznosa i imenovanih izvora: stalna noću, blizu nule danju — ponašanje baterije koja se prazni. To je zaključak označen kao takav, a ne mjerenje.

Kako smo procijenili 368 g CO₂/kWh

Ovo je procjena, a ne mjerenje. Za ovu zemlju ne postoji službeno mjerenje ugljičnog intenziteta, pa ga računamo iz strukture proizvodnje.

Σ(proizvodnja izvora × faktor izvora) / Σ(proizvodnja), na pozitivnim vrijednostima, s faktorima životnog ciklusa.

Faktori su vrijednosti životnog ciklusa — uključuju izgradnju i gorivo, a ne samo izgaranje. Zato sunce, vjetar i nuklearna energija nisu nula. Izvor: IPCC AR5 WG3, Anexa III, Tabelul A.III.2 (mediane), verzija 1.

Izvor	MW	g/kWh
Nuklearna energija	692	12
Lignit	365	1054
Prirodni plin	158	490
Protočne hidroelektrane	59	24
Biomasa	16	230
Vjetar na kopnu	3	11
Ostali izvori	2	490
Sunčeva energija	1	45

Vijesti iz energetike

Pogledajte sve vijesti

Energetska politika Članice EU-a podržale zahtjev Slovenije za sniženje trošarina na benzin i dizel ispod europskog minimuma Stalni predstavnici država članica pozvali su Vijeće EU-a da odobri odstupanje koje Sloveniji omogućuje da šest mjeseci privremeno snizi trošarine na benzin 95 i dizel ispod europske minimalne razine. Zaseban zahtjev za lož-ulje, koje sada stoji 1,572 eura po litri, još čeka odluku Europske komisije. 5. stu 2026.

Obnovljivi izvoriDaljinsko grijanje Šaleške doline nakon ugljena: dizalice topline i biomasa, između 80 i 110 milijuna eura5. stu 2026.

MrežaMrežna naknada 2027. u Sloveniji: vršna opterećenja između 6 i 7 sati prelaze u najskuplji blok5. stu 2026.

Nuklearna energijaSlovenski ministar energetike: JEK2 u ovom mandatu treba dovesti dotle da ga se više ne može zaustaviti4. stu 2026.

Proizvodni park, 2026.

Instalirana snaga po izvorima, kako je prijavljuje operator.

Instalirana snaga 5.346MW prijavljeno za 2026. Čišća energija za sutra

Obnovljivi 51,3% 2.741 MW

Najveći izvor Sunčeva energija 29,5%

Naspram 2025. −146 MW

Izvor	Snaga (MW)	Udio
Sunčeva energija	1.577+165	29,5%
Protočne hidroelektrane	1.113−32	20,8%
Lignit	894−296	16,7%
Prirodni plin	765+1	14,3%
Nuklearna energija	700	13,1%
Crpno-akumulacijske hidroelektrane	180	3,4%
Nafta	58	1,1%
Biomasa	47+14	0,9%
Otpad	8+2	0,1%
Vjetar na kopnu	4+1	0,1%

Sve statistike instalirane snage

Kako se računa udio obnovljivih izvora

Σ(obnovljivi izvori, samo pozitivne vrijednosti) / Σ(svi izvori, samo pozitivne).

Brojnik: Protočne hidroelektrane, Biomasa, Vjetar na kopnu, Sunčeva energija.

Nazivnik: 1.296 MW.

Crpno-akumulacijske hidroelektrane i otpad ne broje se kao obnovljivi izvori — prve bi energiju brojile dvaput, a drugi je djelomično fosilni i njegov se biogeni udio ne može pošteno izdvojiti.

Potrošnja — 48 sati

24 sata 48 sati 7 dana 30 dana 90 dana 1 godina sve

Točaka: 188, rezolucija: PT5M. Dugi rasponi poslužuju se iz unaprijed izračunanih agregata — grafikon za godinu dana iz podataka po minuti gurnuo bi stotine tisuća točaka u preglednik ni za što. Naša arhiva počinje: 2015-01-01 00:00 UTC.

Po izvorima

Svaki izvor ima vlastitu stranicu, s poviješću i kontekstom:

Sunčeva energija · Energija vjetra · Hidroenergija · Nuklearna energija · Električna energija iz prirodnog plina · Električna energija iz ugljena · Električna energija iz biomase

Upozorenja

Primite obavijest preglednika kad se dogodi nešto do čega vam je stalo. Pravila se procjenjuju lokalno, na toku podataka uživo — rade dok je otvorena kartica sa stranicom. Upozorenja e-poštom stižu zajedno s korisničkim računima, u kasnijoj fazi.

Postavite ove podatke na svoju stranicu

Kopirajte isječak u nastavku. Widget se sam ažurira i u vašu stranicu ne učitava JavaScript.

<iframe src="https://euroenergy.live/widgets/country/slovenia?lang=hr" width="100%" height="380"
  style="border:1px solid #dbe1ec;border-radius:16px;max-width:400px" loading="lazy"
  title="Slovenija — Električna energija u stvarnom vremenu"></iframe>

Pogledaj widget · Preuzmi CSV

Izvor: ENTSO-E Transparency Platform · udjeli se računaju na pozitivnim vrijednostima, jer sunčane elektrane noću uzimaju energiju iz mreže · JSON API: /api/v1/countries/SI/latest