Električna energija · stvarno vrijeme

Litva

ažurno Cijene električne energije, interval po interval → Instalirana snaga →

Tržište energije

Cijena električne energije danas

Rezultat dražbe dan unaprijed (vrijeme: Vilnius).

Interval po interval

Prosječna cijena danas 166,90€/MWh 0,167 €/kWh sada 180,83€/MWh interval 00:30–00:45 Sutra —€/MWh još nije objavljeno Zadnjih 30 dana 105,68€/MWh vremenski ponderirani prosjek

Snimka mreže

Potrošnja, proizvodnja i saldo, ažurirano svake minute.

status podataka: ažurno · stanje: 13. 09. 2026. 00:00:00

Nacionalna potrošnja
1.132MW
▲ +4 MW u odnosu na prije 24 h
Domaća proizvodnja
478MW
654 MW ispod potrošnje. Stvarni saldo na granicama mjeri se zasebno.
▼ −271 MW u odnosu na prije 24 h
Uvoz sada
435MW
Izmjereno na spojnim vodovima: 38,4 % potrošnje. Razlika od 654 MW u odnosu na „potrošnja minus proizvodnja“ očekivana je: objavljena proizvodnja po izvorima ne obuhvaća sve što se proizvede.
▼ −141 MW u odnosu na prije 24 h
Proizvodnja iz sunca
0MW
bez promjene u odnosu na prije 24 h
Cijena dan unaprijed
180,8EUR/MWh
CO₂, procjena
201g/kWh
procjena

Fizički prekogranični tokovi

Električna energija izmjerena na prelasku svake granice (razdoblje: kolovoz 2026.), vrednovana po cijeni dan unaprijed ove zone.

Fizički izvoz 235.224 MWh procijenjena tržišna vrijednost 15.015.461 €, po 63,83 €/MWh
Fizički uvoz 378.409 MWh procijenjena tržišna vrijednost 35.553.502 €, po 93,96 €/MWh
Procijenjena tržišna vrijednost −20.538.041 € prosjek mjeseca: 79,84 €/MWh
Granica Izlaz, MWh po €/MWh Ulaz, MWh po €/MWh Razlika €
Švedska 98.557 64,78 227.026 90,10 −14.070.333
Latvija 39.142 31,42 131.703 104,02 −12.469.881
Poljska 97.526 75,89 19.681 71,08 6.002.173

20.538.041 € za energiju koja je ostala u zemlji (143.185 MWh) daje 143,44 € po megavatsatu, u mjesecu s prosjekom od 79,84.

  • Energija koja je ostala, po prosječnoj cijeni mjeseca 11.432.122 55,7%
  • Ono što je ušlo stiglo je iznad tog prosjeka 5.340.659 26,0%
  • Ono što je izašlo otišlo je ispod njega 3.765.260 18,3%

Prvi redak je energija koja je zemlji trebala i koju je dobila. Druga dva — zajedno 9.105.919 € — ne proizlaze iz toga koliko se prenijelo, nego kada: jeftini sati za prodaju, skupi sati za kupnju. To je cijena vremenskog nepodudaranja, a ne gubitak.

Službena provjera ČEKAJU SE SLUŽBENI PODACI ANRE-a

Fizički prekogranični tokovi i komercijalna trgovina električnom energijom mjere različite pojave. Podaci (ANRE) prikazuju se kao neovisna službena referenca i ne treba ih tumačiti kao točno usklađivanje.

Svi mjeseci, sve granice

Ovo nije račun. Prekogranična električna energija ne prodaje se od zemlje do zemlje: tržišta su povezana, a fizički tok rezultat je zajedničke dražbe. Ove brojke vrednuju izmjereni tok po vlastitoj cijeni dan unaprijed ove zone, kako bi se oba smjera mogla usporediti na istoj ljestvici.

Tokovi se mjere po petnaestominutnim intervalima; satne granice raspoređuju se na četiri četvrtine sata koje pokrivaju, tako da svaki megavatsat nailazi na cijenu koja je stvarno vrijedila. Energija koja ulazi u zemlju nije isto što i energija potrošena u njoj — dio samo prolazi.

Kome smo prodavali energiju

Kome smo prodavali energiju kad im je trebala — zadnje razdoblje od 30 d

podaci za zadnje razdoblje od 30 d · obuhvaćeno: 29 d

  • Poljska 84,99 GWh
    prosječno 172 MW · 40,4 %
  • Švedska 78,59 GWh
    prosječno 254 MW · 37,4 %
  • Latvija 46,67 GWh
    prosječno 219 MW · 22,2 %

Ono što smo slali susjedima, po granicama. Energija je zbrojena iz petnaestominutnih prosjeka tijekom dana koje arhiva stvarno obuhvaća. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na oba popisa: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugima izvozimo.

Od koga smo kupovali energiju

Tko nam je prodavao energiju kad nam je trebala — zadnje razdoblje od 30 d

podaci za zadnje razdoblje od 30 d · obuhvaćeno: 29 d

  • Švedska 163,91 GWh
    prosječno 444 MW · 53,9 %
  • Latvija 118,69 GWh
    prosječno 258 MW · 39,0 %
  • Poljska 21,65 GWh
    prosječno 119 MW · 7,1 %

Ono što su susjedi slali nama, po granicama. Energija je zbrojena iz petnaestominutnih prosjeka tijekom dana koje arhiva stvarno obuhvaća. Prosječna snaga odnosi se na sate u kojima je tok išao u ovom smjeru, a ne na sve sate. Zemlja se može pojaviti na oba popisa: s istim susjedom u nekim satima uvozimo, a u drugima izvozimo.

Izvori energije

status podataka: ažurno · stanje: 13. 09. 2026. 00:00:00

Vjetar na kopnu
261MW
54,5 % od ukupnog
Ostali izvori
101MW
21,1 % od ukupnog
Prirodni plin
41MW
8,6 % od ukupnog
Otpad
33MW
6,9 % od ukupnog
Protočne hidroelektrane
24MW
5,0 % od ukupnog
Biomasa
17MW
3,5 % od ukupnog
Crpno-akumulacijske hidroelektrane
2MW
0,4 % od ukupnog
Sunčeva energija
0MW
0,0 % od ukupnog

Udjeli izvora

Svaki izvor, s udjelom i emisijskim faktorom upotrijebljenim u procjeni emisija ugljika.

status podataka: ažurno · stanje: 13. 09. 2026. 00:00:00

Vjetar na kopnu: 261 MW Ostali izvori: 101 MW Prirodni plin: 41 MW Otpad: 33 MW Protočne hidroelektrane: 24 MW Biomasa: 17 MW 478 MW ukupno
  • Vjetar na kopnu 261MW 54,5%
    detalji
    Obnovljiv
    da
    Emisijski faktor
    11 g CO₂eq/kWh
    Doprinos nacionalnom prosjeku
    6,0 g/kWh
  • Ostali izvori 101MW 21,1%
    detalji
    Obnovljiv
    ne
    Emisijski faktor
    490 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
    Doprinos nacionalnom prosjeku
    103,2 g/kWh
  • Prirodni plin 41MW 8,6%
    detalji
    Obnovljiv
    ne
    Emisijski faktor
    490 g CO₂eq/kWh
    Doprinos nacionalnom prosjeku
    42,2 g/kWh
  • Otpad 33MW 6,9%
    detalji
    Obnovljiv
    ne — spaljivanje je djelomično fosilno, a biogeni udio ne objavljuje se zasebno
    Emisijski faktor
    580 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
    Doprinos nacionalnom prosjeku
    40,3 g/kWh
  • Protočne hidroelektrane 24MW 5,0%
    detalji
    Obnovljiv
    da
    Emisijski faktor
    24 g CO₂eq/kWh
    Doprinos nacionalnom prosjeku
    1,2 g/kWh
  • Biomasa 17MW 3,5%
    detalji
    Obnovljiv
    da
    Emisijski faktor
    230 g CO₂eq/kWh · slab faktor, brojka je nepouzdana
    Doprinos nacionalnom prosjeku
    8,1 g/kWh
  • Crpno-akumulacijske hidroelektrane 2MW 0,4%
    detalji
    Obnovljiv
    ne — skladište, a ne proizvodnja: energija je izbrojena jednom, kad je voda crpljena
    Emisijski faktor
    0 g CO₂eq/kWh
    Doprinos nacionalnom prosjeku
    0,0 g/kWh

Obnovljiva energija

Udio čistih izvora u ukupnoj proizvodnji.

status podataka: ažurno · stanje: 13. 09. 2026. 00:00:00

Vjetar na kopnu: 261 MW Protočne hidroelektrane: 24 MW Biomasa: 17 MW 63,0% proizvodnje
Vjetar na kopnu 261 MW Protočne hidroelektrane 24 MW Biomasa 17 MW

Energetski radar

status podataka: ažurno · stanje: 13. 09. 2026. 00:00:00

Sunce: 0 MW Vjetar: 261 MW Hidroenergija: 25 MW Nuklearna energija: 0 MW Plin: 41 MW Ugljen: 0 MW Sunce Vjetar Hidroenergija Nuklearna energija Plin Ugljen
Latvija 596 MW import Poljska 161 MW export LITVA prekogranični tokovi energije NACIONALNI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV U REGIONALNIM VEZAMA Uvoz (Litva) (energija koja ulazi) Izvoz (Litva) (energija koja izlazi) Ukupna prekogranična razmjena 757 MW Uvoz 596 MW Izvoz 161 MW 0 50 100 200 km N

Strelice i brojke su mjerenja (stanje: 12. rujna u 20:45). Prijenosna mreža nije prikazana: za ovu zemlju još nemamo njezine trase.

Razmjena sa susjedima

Zeleno = izvoz (Litva), narančasto = uvoz (Litva).

status podataka: ažurno · stanje: 13. 09. 2026. 00:00:00

Latvija Latvija: 596 MW Poljska Poljska: 161 MW Švedska Švedska: 0 MW 0

Cijena u ovom trenutku, u cijeloj Europi

Interval koji je u tijeku, podaci uživo iz ovog trenutka, u svakoj zoni trgovanja za koju imamo cijenu.

podaci uživo · stanje: 13. 09. 2026. 00:30:00

Litva: 26. mjesto od 45, računajući od najskuplje. Točno jednako skupo kao i u drugim zonama: 3. Prosjek zona: 161 EUR/MWh.

  1. Italija (SICILY) 305EUR/MWh
  2. Irska 303EUR/MWh
  3. Mađarska 199EUR/MWh
  4. Rumunjska 197EUR/MWh
  5. Bugarska 197EUR/MWh
  6. Grčka 197EUR/MWh
  7. Albanija 195EUR/MWh
  8. Kosovo 195EUR/MWh
  9. Belgija 195EUR/MWh
  10. Hrvatska 193EUR/MWh
  11. Austrija 192EUR/MWh
  12. Italija (CALABRIA) 192EUR/MWh
  13. Italija (CENTRE_NORTH) 192EUR/MWh
  14. Italija (CENTRE_SOUTH) 192EUR/MWh
  15. Italija (NORTH) 192EUR/MWh
  16. Italija (SARDINIA) 192EUR/MWh
  17. Italija (SOUTH) 192EUR/MWh
  18. Slovenija 192EUR/MWh
  19. Crna Gora 191EUR/MWh
  20. Švicarska 190EUR/MWh
  21. Španjolska 190EUR/MWh
  22. Francuska 190EUR/MWh
  23. Portugal 190EUR/MWh
  24. Slovačka 182EUR/MWh
  25. Njemačka i Luksemburg 182EUR/MWh
  26. Danska (DK2) 181EUR/MWh
  27. Litva 181EUR/MWh
  28. Latvija 181EUR/MWh
  29. Poljska 181EUR/MWh
  30. Danska (DK1) 179EUR/MWh
  31. Srbija 179EUR/MWh
  32. Nizozemska 176EUR/MWh
  33. Češka 174EUR/MWh
  34. Norveška (NO2) 171EUR/MWh
  35. Norveška (NO5) 141EUR/MWh
  36. Norveška (NO1) 135EUR/MWh
  37. Norveška (NO3) 92EUR/MWh
  38. Estonija 66EUR/MWh
  39. Turska 62EUR/MWh
  40. Švedska (SE4) 24EUR/MWh
  41. Švedska (SE3) 22EUR/MWh
  42. Finska 20EUR/MWh
  43. Švedska (SE2) 20EUR/MWh
  44. Švedska (SE1) 19EUR/MWh
  45. Norveška (NO4) 16EUR/MWh

Veleprodajne cijene za interval koji obuhvaća ovaj trenutak, zonu trgovanja po zonu trgovanja — zemlje s više zona pojavljuju se jednom po zoni, s njezinom oznakom u zagradi. Prosjek je aritmetički među zonama, nije ponderiran potrošnjom: mala zona vrijedi koliko i velika. Brojke ne uključuju mrežne naknade, trošarinu ni PDV.

Koliko je stajalo uravnoteženje u zadnja 24 sata

Izvor za ovu zemlju ne objavljuje ovaj skup podataka. Umjesto njega ništa se ne procjenjuje.

Tko troši: osnovica, radni ritam, dan

Procjena iz oblika krivulje potrošnje, a ne mjerenje po kategorijama kupaca — to se ne objavljuje u stvarnom vremenu. Tri dijela: ono što nikad ne staje, ono što radnim danima radi u smjenama i ono što se uključuje tijekom dana.

arhiva do 12. 09. 2026. 22:00:00

Osnovica, bez prestanka
1.009MW
73,3 % tjednog prosjeka · najniža razina u nedjelju noću: hladnjaci, poslužitelji, postrojenja koja nikad ne staju
Radni ritam
62MW
4,5 % tjednog prosjeka · koliko više nosi radna noć od nedjeljne noći: smjene
Dan
304MW
22,1 % tjednog prosjeka · ono što prosječno prelazi razinu radne noći: uredi, trgovine, budna kućanstva

U zadnjih sedam dana potrošnja je u prosjeku iznosila 1.376 MW i kretala se između 1.017 i 1.835 MW.

Kako je izmjereno: medijan sati od 02 do 05 u nedjeljna jutra (1.009 MW; broj jutara: 8) i u radna jutra od utorka do petka (1.071 MW; broj jutara: 30), tijekom zadnjih tjedana (broj tjedana: 8); prosjek za zadnjih sedam dana. Dijelovi se jedan od drugoga odvajaju redom i zbrojeni daju točno prosjek.

Dijelovi su oblici krivulje, a ne kategorije kupaca: osnovica sadrži hladnjak svakog kućanstva kao i postrojenje koje nikad ne staje; dan sadrži i tvornice s jednom smjenom. „Industrija“ i „kućanstva“ bile bi riječi koje ovi podaci ne mogu obraniti.

Prognoza potrošnje operatora

Koliko bi zemlja trebala potrošiti, sat po sat, prema prognozi koju operator prijenosnog sustava objavljuje za danas i sutra. Linija je prognoza; stupci su dosad izmjerena potrošnja.

prognoza izdana 13. 09. 2026. 00:18:30 · ENTSO-E

Prognoza operatora Izmjerena potrošnja, satni prosjek
0 500 1.000 1.500 2.000 00:00 — 1.132 MW danas sutra sada 00 06 12 18 00 06 12 18
Današnji vrh
1.420MW
u 20:15
Današnji minimum
923MW
u 04:30
Sljedeći sat
969MW
u 00:45
Sutrašnji vrh
1.027MW
u 00:00 · objavljeno do 01:00

Prognoza je prognoza operatora prijenosnog sustava, objavljena na njegovoj platformi — nije naš model. Revidira se tijekom dana; za svaki sat prikazuje se najnovije izdanje. Tekući sat, u stupcima, pokazuje samo ono što se dosad nakupilo.

Jedinice izvan pogona

Nedostupna snaga, sada i u sljedeća dva tjedna

525 MW izvan pogona sada

Jedinica Izgubljeno Razdoblje
Lietuvos elektrinePrirodni plin 300 MW 11. kol – 22. stu ispad
KruonioHAECrpno-akumulacijske hidroelektrane 225 MW 26. svi – 1. ožu ispad

Koliko prozumeri proizvode u ovom trenutku

Izvor za ovu zemlju ne objavljuje ovaj skup podataka. Umjesto njega ništa se ne procjenjuje.

Danas, sat po sat

Izvor za ovu zemlju ne objavljuje ovaj skup podataka. Umjesto njega ništa se ne procjenjuje.

Kako smo procijenili 201 g CO₂/kWh

Ovo je procjena, a ne mjerenje. Za ovu zemlju ne postoji službeno mjerenje ugljičnog intenziteta, pa ga računamo iz strukture proizvodnje.

Σ(proizvodnja izvora × faktor izvora) / Σ(proizvodnja), na pozitivnim vrijednostima, s faktorima životnog ciklusa.

Faktori su vrijednosti životnog ciklusa — uključuju izgradnju i gorivo, a ne samo izgaranje. Zato sunce, vjetar i nuklearna energija nisu nula. Izvor: IPCC AR5 WG3, Anexa III, Tabelul A.III.2 (mediane), verzija 1.

Oprez: 31,5 % proizvodnje dolazi iz izvora sa slabim faktorima (biomasa, otpad, nepripisana proizvodnja). Brojka je okvirna i nije prikladna za usporedbu među zemljama.

IzvorMWg/kWh
Vjetar na kopnu26111
Ostali izvori101490
Prirodni plin41490
Otpad33580
Protočne hidroelektrane2424
Biomasa17230
Crpno-akumulacijske hidroelektrane20

Proizvodni park, 2026.

Instalirana snaga po izvorima, kako je prijavljuje operator.

Instalirana snaga 8.840MW prijavljeno za 2026. Čišća energija za sutra
Obnovljivi 66,2% 5.848 MW
Najveći izvor Sunčeva energija 34,1%
Naspram 2025. +2.535 MW
Izvor Snaga (MW) Udio
Sunčeva energija 3.018+1.231 34,1%
Vjetar na kopnu 2.507+824 28,4%
Prirodni plin 1.597+94 18,1%
Crpno-akumulacijske hidroelektrane 900 10,2%
Ostali izvori 449+412 5,1%
Biomasa 193−3 2,2%
Protočne hidroelektrane 130+1 1,5%
Otpad 46−24 0,5%
Nafta 0 0,0%
Sve statistike instalirane snage
Kako se računa udio obnovljivih izvora

Σ(obnovljivi izvori, samo pozitivne vrijednosti) / Σ(svi izvori, samo pozitivne).

Brojnik: Vjetar na kopnu, Protočne hidroelektrane, Biomasa, Sunčeva energija.

Nazivnik: 478 MW.

Crpno-akumulacijske hidroelektrane i otpad ne broje se kao obnovljivi izvori — prve bi energiju brojile dvaput, a drugi je djelomično fosilni i njegov se biogeni udio ne može pošteno izdvojiti.

Potrošnja — 24 sata

24 sata 48 sati 7 dana 30 dana 90 dana 1 godina sve
1.2001.400 00:4512:3000:00

Točaka: 94, rezolucija: PT5M. Dugi rasponi poslužuju se iz unaprijed izračunanih agregata — grafikon za godinu dana iz podataka po minuti gurnuo bi stotine tisuća točaka u preglednik ni za što. Naša arhiva počinje: 2015-01-01 22:00 UTC.

Po izvorima

Svaki izvor ima vlastitu stranicu, s poviješću i kontekstom:

Sunčeva energija · Energija vjetra · Hidroenergija · Električna energija iz prirodnog plina · Električna energija iz biomase

Upozorenja

Primite obavijest preglednika kad se dogodi nešto do čega vam je stalo. Pravila se procjenjuju lokalno, na toku podataka uživo — rade dok je otvorena kartica sa stranicom. Upozorenja e-poštom stižu zajedno s korisničkim računima, u kasnijoj fazi.

Postavite ove podatke na svoju stranicu

Kopirajte isječak u nastavku. Widget se sam ažurira i u vašu stranicu ne učitava JavaScript.

<iframe src="https://euroenergy.live/widgets/country/lithuania?lang=hr" width="100%" height="370" style="border:1px solid #dbe1ec;border-radius:12px;max-width:640px" loading="lazy" title="Litva — Električna energija u stvarnom vremenu"></iframe>

Pogledaj widget · Preuzmi CSV

Izvor: ENTSO-E Transparency Platform · udjeli se računaju na pozitivnim vrijednostima, jer sunčane elektrane noću uzimaju energiju iz mreže · JSON API: /api/v1/countries/LT/latest