Regionalna analiza koju je objavila specijalizovana štampa obara zgodnu pretpostavku: na Zapadnom Balkanu, glavni izvori metana — stakleničkog gasa desetine puta snažnijeg od CO₂ na kratki rok — nisu cjevovodi i bušotine, nego poljoprivreda i otpad. Za Bosnu, dijagnoza pogađa direktno u dvije osjetljive tačke upravo sada mapirane: deponije koje dominiraju listom od 48 ekoloških žarišta i stočarstvo koje nosi ruralnu ekonomiju. Naizgled tehnička vijest ima konkretne finansijske posljedice: kako Evropa širi računovodstvo metana na uvoz i pristupne fondove, zemlje koje svoje difuzne emisije ne mjere i ne hvataju platit će — na granici ili kroz izgubljena finansiranja.
Analize
Najvažnije energetske vijesti iz zemlje: Bosna i Hercegovina — struja, gas, cijene i infrastruktura.
Prikaži sve vijesti: Bosna i Hercegovina
| Prikaži sve vijesti
Singapur–Banja Luka–Trebinje: ko zapravo stoji iza giganta Leotara
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Korporativni detalj provučen kroz dosje Leotara zaslužuje vlastitu analizu: projektna kompanija iz Banje Luke nedavno je prešla s jednog singapurskog vlasnika, Everest Powera, na drugog, Zodic Energy — oba diskretna vozila iz jurisdikcije koja sve češće služi kao okretnica kineskog kapitala usmjerenog prema Balkanu. Uz strateški sporazum potpisan direktno s vladom Republike Srpske i presedan Gezhoube na hidroelektrani Dabar, slika sastavlja prepoznatljivu arhitekturu: mamutski projekti, politički odabrani, u vlasništvu offshore struktura i građeni od izvoznih šampiona Pekinga. Pitanje nije da li model isporučuje megavate — Dabar napreduje —, nego šta ostavlja iza sebe: infrastrukturu ili samo dug i ovisnost.
Od lignita do svjetlosti: konverzija rudarskog zemljišta postaje firmina politika
REDAKCIJA EUROENERGY | Bosna i Hercegovina | 29. sep 2026.
Lokacija odabrana za Gračanicu 1 i 2 — vanjsko jalovište rudnika uglja — nije urbanistička slučajnost, nego novi balkanski šablon: nakon Oslomeja u Sjevernoj Makedoniji i sličnih projekata u Grčkoj i Mađarskoj, i Bosna svoje prve solarne megavate javne kompanije stavlja na zemlju već žrtvovanu industriji. Aritmetika je nepobjediva — javno zemljište bez sporova, naslijeđeni priključci, zajednice koje zadržavaju radna mjesta —, ali dublji ulog je pravno-politički: svako konvertovano jalovište pomjera raspravu o zatvaranju rudnika s „gubimo sve” na „mijenjamo namjenu”. Za zemlju s desetinama hiljada zaposlenih u lancu uglja, to pomjeranje okvira vrijedi koliko i sam projekat.
Cijena dan-unaprijed danas u Rumuniji (€/MWh)
| 00:00 | 243,71 |
| 01:00 | 242,91 |
| 02:00 | 227,26 |
| 03:00 | 223,66 |
| 04:00 | 227,36 |
| 05:00 | 242,83 |
| 06:00 | 243,04 |
| 07:00 | 261,35 |
| 08:00 | 273,59 |
| 09:00 | 243,06 |
| 10:00 | 227,31 |
| 11:00 | 204,13 |
| 12:00 | 176,88 |
| 13:00 | 170,66 |
| 14:00 | 171,05 |
| 15:00 | 192,41 |
| 16:00 | 233,57 |
| 17:00 | 258,49 |
| 18:00 | 322,98 |
| 19:00 | 283,51 |
| 20:00 | 276,80 |
| 21:00 | 273,90 |
| 22:00 | 287,59 |
| 23:00 | 284,09 |
Potrošnja Rumunije danas (MW)
● sati niske potrošnje ● prosječna potrošnja ● vršni sati
Brzi podaci
ažurirano 13:02
Arhiva vijesti
Nedavne objave
55 toplijih javnih zgrada: Srednja Bosna dobija 16 miliona
29. sep 2026.
Vijesti po državama
Objavljeni članci: 1031 · Prikaži sve vijesti