Kazahstan ostaje na uglju: 960 MW u tri nove toplane-elektrane, dvije s kazahstansko-singapurskim konzorcijem

Predsjednik uprave kompanije Samruk-Energo Ansar Ajdarov potvrdio je na brifingu vlade 4. novembra da toplane-elektrane u Semeju i Ust-Kamenogorsku gradi konzorcij u kojem singapurska kompanija isporučuje opremu, a kazahstanska kompanija izvodi građevinske radove, prenio je Tengrinews. Vodeća kompanija konzorcija daje bankovne garancije iz ugovora; imena članova nisu objavljena.

Kontekst. U aprilu je zamjenik ministra energetike Sungat Jesimhanov najavio da ruska strana više ne učestvuje i da su za sva tri nova postrojenja – Kokšetau, Semej i Ust-Kamenogorsk – potpisani EPC ugovori, bez budžetskog finansiranja. Procijenjeni troškovi iznosili su oko 350 milijardi tenge za Kokšetau i oko 400 milijardi za svako od preostala dva. Puštanje u rad planirano je u prvom kvartalu 2029. u Kokšetauu i u četvrtom kvartalu 2029. u Semeju i Ust-Kamenogorsku.

Zašto ugalj. U analizi objavljenoj 5. novembra Tengrinews navodi da ugalj osigurava 62,1% električne energije Kazahstana, a vlada smatra odustajanje od njega nemogućim s obzirom na rezerve zemlje. Tri postrojenja imaju ukupno 960 MW; planirani su i Ekibastuz GRES-3 od 2.640 MW i elektrana od 700 MW u Kurčatovu, u regiji Abaj. Ministarstvo energetike navodi i modernizacije, među kojima novi blok od 550 MW u Ekibastuz GRES-2.

Tehnologija. Stručnjak Žakip Hajrušev, predsjednik javnog vijeća pri ministarstvu energetike, objašnjava u istoj analizi da podkritični blokovi imaju električnu efikasnost od 30–35%, a superkritični i ultrasuperkritični od 42–47%. „Bilo bi pogrešno reći da čisti ugalj znači odsustvo emisija“, rekao je. Norme ministarstva za nova postrojenja ograničavaju prašinu na 35–70 mg/Nm³, a sumporne okside na 25–110 mg/Nm³.