Struja u Latviji u ponedjeljak je u prosjeku koštala 414 €/MWh, s vrhom od 669 €/MWh; i utorak iznad 400 €/MWh
Prosječna cijena električne energije u latvijskoj zoni Nord Poola u ponedjeljak, 9. novembra, iznosila je 414,12 €/MWh, gotovo pet puta više od prosjeka za 2025. Operator prenosnog sistema AST i Latvenergo skok pripisuju skupom gasu, slabom vjetru, većoj potrošnji i ograničenom uvozu.
Redakcija EuroEnergy · Latvija · 1 min čitanja
Veleprodajna cijena električne energije u Latviji porasla je u ponedjeljak, 9. novembra, na prosječnih 414,12 €/MWh u latvijskoj zoni berze Nord Pool, pokazuju podaci koje navode Dienas Bizness i BNN. Najskuplji kvart sata bio je od 17:45 do 18:00, s 669,01 €/MWh, a najjeftiniji od 5:30 do 5:45, s 218,98 €/MWh. Prosjek za cijelu 2025. iznosio je 85,72 €/MWh.
Šta slijedi. Za utorak, 10. novembra, najavljena prosječna cijena je 409,31 €/MWh, s vrhom od 631,88 €/MWh između 17:00 i 17:15. Prema TVNET/LETA-i, prosjek prvih devet dana novembra iznosi 278 €/MWh, više nego dvostruko od oktobarskog prosjeka.
Zašto. Član uprave AST-a Gatis Junghāns objasnio je da je skuplji gas na međunarodnim tržištima, u kontekstu sukoba u Iranu, povećao troškove termoelektrana, dok je hladnije vrijeme povećalo potrošnju. Sunce i vjetar u oktobru su pokrivali oko 40 % baltičke potrošnje, a od početka novembra samo oko 20 %. Baltičke zemlje uvezle su otprilike trećinu električne energije s nordijskog tržišta, ali interkonekcije nisu dovoljne da zamijene skupe termoelektrane. Objašnjenja Latvenerga koja je objavio TVNET dodaju protok Daugave, oko trećinu manji nego lani, raspoloživost nordijskih nuklearnih elektrana od 55 % naspram 85 % lani i oko 1.000 MW termokapaciteta u popravci u Latviji i Litvaniji, čiji se povratak očekuje krajem novembra.
Brojke sedmice. Prošle sedmice prosječna cijena u Latviji iznosila je 265,46 €/MWh, 50 % više nego sedmicu ranije, prema Latvenergu; u Litvaniji 278,24 €/MWh, a u Estoniji 186,76 €/MWh. Latvijska proizvodnja pokrila je 95 % potrošnje.
Ko to osjeća. Prema TVNET/LETA-i, oko 85 % latvijskih domaćinstava ima ugovore s fiksnom cijenom, dok oko 15 % ima ugovore vezane za berzu i oscilacije osjeća direktno. Predsjednica Komisije za regulaciju javnih usluga (SPRK) Alda Ozola rekla je da je prerano procjenjivati dugoročni učinak.
Podaci o zemlji u realnom vremenu nalaze se na stranici zemlje
Ostale vijesti
Komentari
Budite prvi koji komentariše.
